‘Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu u području poljoprivrede i prehrambene industrije, Hrvatska zapravo nije značajnije izložena tržištima Ukrajine i Rusije. To se kreće negdje oko dva posto ili oko 60 milijuna eura. Međutim kao problem vidimo da je Hrvatska članica EU-a, a ona je izložena i Rusiji i Ukrajini, pogotovo kada je u pitanju uvoz pšenice i uljarice’, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević za HRT.

Kao naš problem navodi činjenicu da bi sve ove stvari mogle poskupjeti inpute stočne hrane, čiji smo veliki uvoznici. ‘To bi negativno utjecalo na već sada loše stanje u stočarskom sektoru.’

Ipak, Kovačević smatra da bi Hrvatska mogla iskoristiti cijelu ovu situaciju u smislu povećanja fizičkog obujma proizvodnje i poboljšanja samodostatnosti. ‘To je jedini način da amortiziramo sve te snažne cjenovne udarce, a kojih će u budućnosti biti sve više’, dodaje.

Grubišić dodaje da je jedno od rješenja za poboljšanje gospodarske situacije u Hrvatskoj ‘smanjenje poreznog ugriza države’. ‘Uz sva ova smanjenja, primjerice cijene litre benzina ili dizela, i dalje imamo državu s nekakvim udjelom od 50-ak posto’, kaže.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr