Prekrcavanje apartmanskim smještajem punilo je blagajne države i privatnih rentijera, ali s druge strane devastiralo gradove, osobito u demografskom smislu.

Postoji i opasnost da se zbog neumjerene gradnje hotela devastiraju vizure obalnog pojasa, a pristup obali “odvoji” od domaćih kupača. Iako su se Splićani već naviknuli da u povijesnoj jezgri ima sve manje sadržaja koji su im namijenjeni, još uvijek simbolično navrate u subotnji “đir”, ali očekuje li ih slična sudbina tek povremenog kupanja i na omiljenim plažama?

Po narudžbi Grada Splita Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) napravio je u veljači 2019. “Studiju predviđanja budućih potreba u sektorima demografije, ekonomije i turizma”. Prema toj studiji, Split bi se morao prebaciti s masovnog na održivi turizam, ili “turizam doživljaja”, a to znači na kvalitetniju ponudu i veći udio hotela. Time bi se, tvrde autori, mogla produžiti turistička sezona u pred i post sezoni za 50 posto i tijekom zime.

Ovo navodimo, jer je sama studija dosta crna u prognozama demografskog razvoja, pa čak, s pozitivnim ulaganjima u održivi turizam i visoke tehnologije, procjenjuje kako će za dvadeset godina Split biti polupusti starački grad u kojem će biti više turista nego stanovnika. To je scenarij, rekli su nam njezini autori, ako se u Split ne bude doseljavalo iz drugih sredina i država.

Cijeli članak možete pročitati na: turizam24.com

Foto: Pixabay