Činjenica je da je Hrvatska jedina zemlja Europske unije u kojoj ne postoji porez na nekretnine. Iako bi neupućeni mogli zaključiti da se radi o nekom benefitu za građane i društvu, prije se radi o društvenoj anomaliji i pogodovanju, ili barem nezamjeranju, nekim više ili manje moćnim, ali u svakom slučaju glasnim, interesnim skupinama.

APN radi više štete nego koristi, dok Austrija, Njemačka i Portugal mladim ljudima pomažu kroz model prilagođen tržišnoj ekonomiji, koji omogućuje gotovo svima da imaju vlastiti krov nad glavom.

Činjenica je da u našoj zemlji cijene nekretnina, posebice oni stambenih, rastu izvan svake logike, a i Europski odbor za sistemski rizik (ESRB), koji nadgleda financijski sustav EU te ublažava i sprječava rizike, već je u veljači 2022. godine upozorio Hrvatsku, Mađarsku i Slovačku na neodrživ rast cijena nekretnina.

Kako država putem proračuna mora prikupiti određenu količinu novca, umjesto da oporezuje “kapital”, odnosno imovinu, hrvatska država oporezuje egzistenciju, odnosno ljude koji žive od rada pute enormnih nameta na plaće. Osim stranaca koji bi, s porezom ili bez njega, kupovali nekretnine na Jadranu, postojeću situaciju koriste i mnogi Hrvati kao investiciju.

Do sada ni jedna Vlada, počev od Milanovićeve gdje je ministar financija Slavko Linić najavljivao takav potez, nije imala ni volje ni snage da ga uvede. Nisu to učinili ni Orešković, ni Plenković.

Iako je novi porez, bilo koje vrste, a priori nešto odbojno svakom normalnom građaninu, jasno je da sustav mora funkcionirati putem ustaljenih logičnih praksi – ako je nešto normalno u čitavoj EU, pomalo je bizarno da je nenormalno u Hrvatskoj. 

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay