Da bi došli do novca, kada im presuše svi ostali izvori, nekim ljudima padaju na pamet razne ideje. Tako ima onih koji će otići u prodavaonicu telekom operatera koji će im bez ikakve provjere ponuditi ugovor s kojim će za nekoliko kuna dobiti najmoderniji mobitel, a zatim će uređaj istoga dana prodati preko oglasnika i doći do željene gotovine ne razmišljajući hoće li za koji tjedan moći platiti prvu ratu kad im dođe na naplatu. Za razliku od ovog primjera, mnogi građani upadaju u dugove jer su ostali bez posla, razboljeli se ili su im pali prihodi pa, kad podmire najosnovnije potrebe za hranom i lijekovima, više im ne ostaje ni za plaćanje režija, a kamo li za što drugo.

Bezbroj je razloga zašto ljudi nisu u stanju podmirivati svoje troškove, no kada dužnik ne plati na vrijeme ni račun ni opomenu, razvoj događaja obično ide po sličnom scenariju. Vjerovnik, recimo telekom ili banka, tada će obično preko svog odvjetnika poslati prijedlog za ovrhu javnom bilježniku, on će donijeti rješenje o ovrsi koje vjerovnik onda predaje Fini, a ona će dužniku skinuti novac s računa, odnosno ovršiti ga. Ako je dug veći od stanja na računu, dužniku će račun biti blokiran. Vlada je od travnja zbog pandemije na pola godine obustavila sve ovrhe, koje ponovno kreću 19. listopada.

Globus u Fini doznaje kako je za ovrhu spremno 174.000 ovršnih predmeta kojima će ovršeno biti 101.000 osoba. To znači da neki imaju više od jednog duga koji vjerovnici pokušavaju naplatiti na ovaj način. U prosjeku, kažu u Fini, jedan dužnik ima pet ovrha.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay