ZAGREB, 29. kolovoza 2017. (Hina) – Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem lipnja su ukupni krediti stanovništvu iznosili 117,3 milijarde kuna, što je za 975 milijuna kuna manje nego godinu dana ranije te za 107 milijuna više nego krajem svibnja, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) procjenjuju da se proces razduživanja stanovništva primaknuo kraju.

Kako ističu, pritom je nastavljen trend rasta kunskih kredita stanovništvu uz istodobno razduživanje deviznih kredita, pa je udio kunskih kredita stanovništvu u ukupnim kreditima ovom sektoru krajem lipnja dosegnuo 45,5 posto, što je za 7,3 postotna boda više nego u lipnju 2016.

“Nakon konverzije CHF kredita u eurske, posljedično je došlo i do veće osviještenosti stanovništva na valutne rizike, što je, uz istovremeni pad aktivnih kamatnih stopa na kunske kredite, rezultiralo rastom udjela kunskih kredita u ukupnom portfelju kredita stanovništvu”, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u utorak.

Najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu već tradicionalno imaju stambeni krediti, 43,9 posto, čija je ukupna vrijednost krajem lipnja iznosila 51,5 milijardi kuna. Na godišnjoj je razini zabilježen pad vrijednosti stambenih kredita od 1,1 milijardu kuna.

Gotovinski nenamjenski krediti su krajem lipnja iznosili 41,6 milijardi kuna te su na godišnjoj razini bili viši za 1,2 milijarde kuna. Njihov je udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosio 35,5 posto te su time pozicionirani na drugo mjesto.

Prema navodima HNB-a, odgovori banaka iz Ankete o kreditnoj aktivnosti ukazuju da je kod sektora stanovništva u prvoj polovini 2017. godine zabilježeno zamjetno ublažavanje standarda odobravanja kredita, i stambenih i potrošačkih te ostalih kredita.

Ublažavanju standarda tijekom prve polovine 2017. također je najviše pridonijela konkurencija između banaka te pad troškova izvora sredstava, a poticajno su djelovala i pozitivna očekivanja o stanju na tržištu nekretnina u slučaju stambenih kredita te očekivanja u vezi s općim gospodarskim kretanjima kod potrošačkih i ostalih kredita.

“Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju te da bi naznake oporavka kreditne potražnje trebale utjecati i na povratak kreditne aktivnost prema ovom sektoru. Međutim, oporavak će prema našim očekivanjima biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze”, zaključuju u RBA.

(Hina)