Kriza dobavnih lanaca je sada značajno veća nego što smo imali na početku pandemije. Ta kriza najveća je u proizvodima gdje Rusija i Ukrajina zajedno predstavljaju velike globalne i europske dobavljače.

Radi se prvenstveno o sirovinama i energentima. Jer osim krize dobavnih lanaca, imamo i energetsku krizu, za koju se ne očekuje da će se riješiti u ovoj godini il bliskoj budućnosti.

Svi ti negativni efekti već su prisutni u našem, EU i globalnim tržištima svijeta. Smanjena perspektiva ekonomskog rasta i niska inflacija (stagflacija) je ovdje. Nema djelatnosti i ulagača koji krizu neće osjetiti, ali pojedine industrije bit će značajnije pogođene, posebice autoindustrija, metalurgija i poljoprivreda.

Dun & Bradstreet predviđa da je veliki broj globalnih tvrtki ovisi o ruskim dobavljačima, direktno njih 14.745, a indirektno 7,6 milijuna firmi. Sve one firme koje nisu na vrijeme pronašle alternativne dobavljače, riskiraju teškoće u poslovanju što posljedično može značiti i val stečaja poduzeća izvan Rusije.

Sasvim izvjesno, i neke hrvatske firme naći će se u financijskim teškoćama, naročito one iz automobilskog sektora i metalurgije, ali i drugih.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr