Hrvatski gradovi, općine i županije prošle su godine potrošili 4,3 milijarde eura. Toliki su, naime, bili rashodi svih 576 lokalnih proračuna (428 općina, 127 gradova, Zagreba i ostalih 20 županija). Usporedbe radi, država je u 2022. potrošila gotovo pet puta više novca od lokalne i regionalne samouprave. No 19 posto državnog proračuna golem je novac, zato vrijedi analizirati kako se troši.

U osvrtu ‘Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2021. i 2022.‘ u izdanju Instituta za javne financije autori Mihaela Bronić, Katarina Ott, Simona Prijaković i Branko Stanić sistematizirali su podatke o prihodima i rashodima svih lokalnih proračuna iz baze Ministarstva financija i predstavili ih u kontekstu broja stanovnika. Međutim, potrebno je odvojeno promatrati podatke za gradove, općine i županije jer se, kako stoji u ‘Osvrtu‘, zbog različitih mjerodavnosti za prikupljanje prihoda i pružanje javnih dobara i usluga ne mogu se uspoređivati iznosi svih lokalnih jedinica. To znači da nema apsolutnih ‘pobjednika‘ i ‘poraženih‘ (premda je upitno je li najmanji ili najveći proračun po stanovniku pobjeda ili poraz.)

Vrlika i Zagreb – neusporedivo!

Naravno, s najviše novca raspolaže Zagreb – koji u ukupnim lokalnim proračunima sudjeluje s 28 posto, odnosno s 1,2 milijarde eura; slijede ga Split, Rijeka i Osijek. Na drugoj je strani, s najmanjim proračunom, Vrlika – njezinih 2,1 milijun eura manje je od dva promila zagrebačkog proračuna, odnosno Vrlika bi svojim fiskalnim kapacitetom zagrebački proračun punila 574 godine! Kad se tomu doda da Zagreb ima 452 puta više stanovnika od Vrlike (a 545 puta više od Komiže, koja ima najmanje stanovnika), dolazimo do fiskalne potvrde nezgrapnog sustava u kojem su Zagreb, Vrlika i Komiža gotovo u istom rangu.

Cijeli članak možete pročitati na: rebuild.lidermedia.hr

Image by strgars from Pixabay