Nema onoga tko ne zna da je Hrvatska u trećem tromjesečju ove godine s 2,8 posto rasla najbrže među 23 članice za koje je Eurostat izmjerio kretanje BDP-a.

Uoči izborne godine premijer Andrej Plenković nije propustio priliku pohvaliti mjere koje su poduzimali, očuvanje standarda građana (u riziku od siromaštva živi 752 tisuće ljudi), nastavak realnog rasta plaća (sada već iznad stope inflacije), zaposlenosti (baš čudno u vrijeme nedostatka radnika), uspješnu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, realizaciju reformi (reformi?) i korištenje europskih sredstava (jedina stvar koja glatko klizi). 

O robnom izvozu, koji je u istome tromjesečju na godišnjoj razini pao za 20,4 posto, a koji vrlo praktično upućuje na to što bi nas uskoro moglo pogoditi, tek je primijetio da smo ‘imali visoku bazu‘. A upravo je žestoko prizemljenje izvoza pokazatelj da dio Unije još pleše po rubu recesije i malo se tko usudi preciznije procijeniti kad će i hoće li se povući s ruba. 

Uostalom, u trećem je tromjesečju ove godine BDP u eurozoni bio 0,1 posto niži u odnosu na prethodno tromjesečje, a na razini cijele Europske unije ostao je nepromijenjen. U drugome je tromjesečju 12 od 27 članica EU-a zabilježilo pad BDP-a (čak sedam od njih imalo je pad i u prvome kvartalu). Dakle, ako srednja Europa potone u recesiju, i Hrvatsku će prije ili poslije povući za sobom.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Image by Credit Commerce from Pixabay