ZAGREB, 27. lipnja 2017. (Hina) – Ministarstvo državne imovine u utorak je najavilo da će prijedlogom novog zakona o upravljanju državnom imovinom biti predviđeno da u radu Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) sudjeluju i predstavnici sindikata i poslodavaca, ali bez prava odlučivanja. 

Ministarstvo je to najavilo u priopćenju o jučer održanom sastanku ministra državne imovine Gorana Marića s predstavnicima poslodavaca i sindikata odnosno glavnim direktorom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davorom Majetićem i predsjednikom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladenom Novoselom.

Ministarstvo je, naime, u javnu raspravu uputilo prijedlog novog zakona o upravljanju državnom imovinom, u kojem su i odredbe o statusu članova Upravnog vijeća CERP-a, a u priopćenju se napominje kako je s tim u svezi i održan sastanak s predstavnicima poslodavaca i sindikata.

“Na sastanku se, među ostalim, razgovaralo o potrebi uvida u stanje i zadržavanje dobrih odnosa socijalnih partnera te o statusu predstavnika sindikata i poslodavaca u Upravnom vijeću Centra za restrukturiranje i prodaju. Dogovoreno je, da će se u nacrtu prijedloga zakona o upravljaju državnom imovinom propisati odredba da predstavnici sindikata i poslodavaca sudjeluju u radu Upravnog vijeća, ali bez prava odlučivanja kao što je bilo do sada”, navode iz Ministarstva u priopćenju.

Kako ističu, sudionici sastanka su ocijenili da za ovakav pristup “postoje bitni zajednički, razumski i životni interesi, koji proizlaze iz samog značaja teme kao što je upravljanje državnom imovinom”.

“Sami zaključak o pravu odlučivanja u Upravnom vijeću CERP-a ocijenili su  prirodnim i logičnim, budući da status predstavnika sindikata i poslodavaca ne uključuje odgovornost za stanje poslovanja CERP-a”, zaključuje se u priopćenju Ministarstva državne imovine.

Inače, prijedlogom novog zakona o upravljanju državnom imovinom, o kojemu javna rasprava traje do 15. srpnja, predviđeno je da Upravno vijeće CERP-a ima sedam članova te ga čine ministar nadležan za državnu imovinu (koji bi bio i predsjednik Upravnog vijeća) i predstavnici još šest ministarstva – financija, gospodarstva, turizama, poljoprivrede, mora, prometa i infrastrukture te zaštite okoliša i energetike.

Kao načela upravljanja državnom imovinom, prijedlog precizira da se njome upravlja “učinkovito te sukladno načelima javnosti, ekonomičnosti i zakonitosti”.

Novi zakon predviđa da ministar državne imovine donosi odluke o raspolaganju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa, nekretninama te pokretninama procijenjene vrijednosti do 7,5 milijuna kuna, dok u ostalim slučajevima odluku donosi Vlada.

Ako u prvom postupku prodaje dionica i udjela, nekretnina ili pokretnina ne pristigne ni jedna valjana ponuda, početna cijena iz prvog postupka može smanjiti do maksimalno 30 posto, a ponavlja li se prodaja drugi put do maksimalno 50 posto procijenjene tržišne vrijednosti, predviđa uz ostalo prijedlog novog zakona o upravljanju državnom imovinom.

 

(Hina)