Misija MMF-a, koja je proteklih deset dana boravila u Hrvatskoj, u svojoj zaključnoj izjavi podigla je procjene rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini s ranije prognoziranih 2,9 posto na 3,1 posto, ali je upozorila da će rast u srednjoročnom razdoblju usporiti prema 2 posto ne provedu li se ključne strukturne reforme.

“Članovi Misije predviđaju da će realni BDP porasti 3,1 posto u 2017. i 2,8 posto u 2018. Najveći poticaj rastu daju privatna potrošnja i turizam. Investicije su usporene, ali predviđa se da će se povećati u idućem razdoblju, kako se bude poboljšavala apsorpcija sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a i postupno privodilo kraju razduživanje privatnog sektora. (…) Unatoč oporavku, BDP po stanovniku i zaposlenost nisu još dosegnuli razine na kojima su bili prije globalne financijske krize. Ako se ne provedu ključne strukturne reforme, predviđa se da će se rast u srednjoročnom razdoblju usporiti prema potencijalnoj stopi od približno 2 posto, što je niže od rasta u usporedivim zemljama”, stoji u zaključnoj izjavi.

Izjava je objavljena nakon što su se članovi Misije MMF-a, predvođeni Khaledom Sakrom, od 17. do 27. listopada u Zagrebu susreli s ministrom financija Zdravkom Marićem, ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadom Murganić, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, Povjerenstvom za fiskalnu politiku Sabora te drugim dužnosnicima i predstavnicima poslovne zajednice, sindikata i akademske zajednice.

Ističe se da postoje i pozitivni rizici za projekcije, ali da ravnoteža rizika ima negativan predznak, ponaprije zbog rizika Agrokora i kašnjenja reformi.

“Privatna potrošnja, turizam i povoljni uvjeti u zemljama trgovinskim partnerima mogli bi i nadalje rezultirati nepredviđenim pozitivnim utjecajima. Utjecaj krize Agrokora zasad je pod kontrolom, ali njegovo restrukturiranje i dalje traje, pa bi se još uvijek mogli pojaviti negativni rizici. Ostali negativni rizici uključuju daljnje kašnjenje s provedbom strukturnih i fiskalnih reformi. Predviđa se nastavak smanjenja vanjskog duga, javnog duga i potreba za financiranjem. Međutim, isti će ostati znatni, zbog čega će gospodarstvo i nadalje biti ranjivo prema povećanju globalnih kamatnih stopa”, ocjenjuju iz MMF-a.

Članovi Misije predviđaju i da će manjak proračuna opće države u 2017. iznositi približno 0,9 posto BDP-a, ali navode i da je “nužno iskoristiti svaku priliku za racionalizaciju rashoda u preostalom dijelu godine”.

“Uspješna provedba proračuna za 2018. rezultirala bi uglavnom sličnim ukupnim proračunskim manjkom (0,8 posto BDP-a). Članovi Misije predviđaju da bi se postupnom konsolidacijom, predviđenom u Programu konvergencije hrvatskih vlasti, manjak mogao naposljetku pretvoriti u blagi višak i javni dug smanjiti na približno 65 posto BDP-a do 2022.”, stoji u izjavi.

Ističe se i da bi, s obzirom na relativno dobre izglede za rast u kratkoročnom razdoblju, “bilo poželjno, zbog negativnih rizika, težiti bržem smanjenju i nadalje visokog javnog duga u idućem razdoblju, što bi pomoglo stvaranju fiskalnog prostora koji se može iskoristiti u slučaju usporavanja gospodarske aktivnosti” te stoga preporučuju dodatne mjere, kojima bi se javni dug do 2022. godine smanjio ispod 60 posto BDP-a.

Dodatnu konsolidaciju, ističu, trebalo bi pratiti poboljšanje strukture prihoda i rashoda kako bi se potpomogao rast i stvaranje radnih mjesta.

Osvrću se i na pitanje poreza na nekretnine, navodeći da bi “suvremen i pravedniji porez na imovinu mogao omogućiti smanjenje poreza koji su manje poticajni za rast”. “Suvremen i dobro osmišljen porez na nekretnine, zasnovan na objektivnim kriterijima, bio bi pravedniji i stvorio bi veće prihode u odnosu na postojeću komunalnu naknadu. Tim bi se dodatnim prihodima moglo kompenzirati daljnje smanjenje opterećenja porezom na dohodak, parafiskalnih nameta, pa i PDV-a. Važno je da svako smanjenje poreznih stopa ima neutralan učinak na prihode”, drže u MMF-u.

U izjavi se hrvatsku vlast potiče na “ograničavanje rasta već ionako visoke mase plaća, koja zahtijeva provedbu reforme državne uprave kojom bi se postupno smanjio velik broj zaposlenih u javnom sektoru i omogućilo nagrađivanje prema učinku te time pridonijelo poboljšanju pružanja javnih usluga”.

Cijeli članak možete pročitati na: vijesti.hrt.hr