Nedavno objavljeni prvi podaci iz popisa stanovništva za 2021. godinu uznemirili su javnost jer su se potvrdile pesimistične prognoze da u Hrvatskoj živi manje od 4 milijuna ljudi. Popisano je, naime, 3,88 milijuna građana. Međutim, pomalo u drugi plan palo je pitanje koliko smanjenje broja stanovnika, koji su k tome i sve stariji, utječe na planove o razvoju gospodarstva ili – konkretnije – na održivost mirovinskog sustava.

Da je mirovinski sustav pod velikim financijskim pritiskom nije nikakva tajna s obzirom da takvo stanje došlo do izražaja početkom 90-ih godina kada je zbog ratnih razaranja te pretvorbe poduzeća velik broj radnika zbrinjavan slanjem u mirovinu. I to unatoč činjenici da im je preostalo oko 10, a ponekad i 15 godina radnog vijeka.

Samo 30-ak godina staža

Trend odlaska u mirovinu bez punog radnog staža prisutan je i dan-danas. Posljednji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju da prosječni staž osiguranika koji su lani otišli u starosnu mirovinu iznosi 33 godine, tri mjeseca i pet dana.

Od toga je 23.651 osiguranik koji je otišao u starosnu mirovinu skupio 31 godinu i 2 mjeseca staža, dok je evidentirano svega 5568 osiguranika koji su odradili puni radni vijek, prikupivši u prosjeku 42 godine i dva mjeseca staža.

Za demografa Stjepana Šterca, pročelnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta Hrvatskih studija, ovi podaci nisu iznenađenje. Štoviše, njegova studija objavljena još 2016. pod nazivom “Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava”, pokazala se vrlo točnom u predviđanjima demografskih kretanja.

“Podaci iz Popisa stanovništva RH 2021. godine mnoge su iznenadili apsolutnom visinom depopulacije ukupnog hrvatskog domicilnog stanovništva i po njima najavom ostalih demografskih negativnosti koje nužno uz takve trendove slijede. Prema procjenama iz navedene studije dogodilo se očekivano, samo s još većom razinom negativnosti, pa bi zabrinutost kod svakog razumnog koji upravlja ovom zemljom trebala biti na najvećoj mogućoj razini.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay