Erozija kupovne moći nosi visoku cijenu za društvo. Na udaru su osobito siromašniji.

Ubrzavanje rasta cijena u okruženju, divljanje cijena energenata i sirovina, poguralo je inflaciju preko dvoznamenkastog praga. Dok država intervenira na kapaljku, pritisak se prelijeva u sve segmente života i gospodarstva, od proizvodnje, trgovine, hrane do usluga. A jedine imune na inflaciju ostaju – plaće.

Ostane li tako, nadaju se neki ekonomisti, a rat u Ukrajini se relativno brzo smiri, inflacija bi se mogla “ispuhati” prije nego dohoci krenu rasti i zaprijete inflatornom spiralom.

Argumentaciju za to vide u relativno oslabljenim sindikatima u usporedbi moći koju su imali prije desetak i više godina, priznajući da bi teret inflacije platili građani erozijom kupovne moći, što bi mogao biti vrlo skup društveni eksperiment.

Guverner je nedavno iznio očekivanje da će osobna potrošnja rasti iako će realne plaće padati zahvaljujući, a sve ušteđevini tijekom pandemije, kao i inflaciji koja je u svibnju premašila 10,8%, a na razini godine ju HNB očekuje blizu 9 posto.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay