PEKING, 13. siječnja 2017. (Hina/Reuters) – Kineski izvoz pao je u 2016. godini za 7,7 posto, drugu godinu zaredom, a riječ je o njegovom najvećem padu od 2009. godine, kada je globalna financijska kriza bila u punom jeku.

Kineski dužnosnici za tjedan dana vidjet će hoće li novoizabrani američki predsjednik Donald Trump označiti službeni Peking manipulatorom tečaja svoje valute, kako je to najavljivao ranije tijekom kampanje, a postoji i opasnost da uvede visoke carine na uvoz kineskih proizvoda.

Čak i ako Trumpova administracija ne poduzme odmah konkretne mjere, analitičari smatraju kako će duh pogoršanih američko-kineskih trgovinskih i političkih odnosa vjerojatno utjecati i na izvoznike i ulagače širom svijeta.

Najveća svjetska trgovinska nacija objavila je u petak sumorne podatke, koji pokazuju pad izvoza od 7,7 posto te pad uvoza od 5,5 posto. Pad izvoza dogodio se drugu godinu zaredom, i najviši je od 2009., kada je globalna financijska kriza bila u punom jeku.

U 2017. teško je očekivati da će se vanjskotrgovinska razmjena poboljšati, posebice ako inauguracija Trumpa, kao i druge velike političke promjene ograniče rast kineskog izvoza putem većih protekcionističkih mjera, poručili su u petak iz kineske carinske uprave.

“Antiglobalizacijski trend je u porastu, a Kina je njegova najveća žrtva,”, izjavio je novinarima glasnogovornik te uprave Huang Songping. “Posvetit ćemo punu pažnju vanjskotrgovinskoj politici nakon Trumpove inauguracije za predsjednika”, kazao je Huang. Trumpova prisega će se održati 20. siječnja.

Kineski trgovinski višak sa SAD-om u 2015. je iznosio 366 milijardi dolara, po podacima američke carine, a Trump bi mogao posegnuti za tim podatkom u pokušaju da dovede službeni Peking za pregovarački stol oko ustupaka.

Konstantni trgovinski višak veći od 20 milijardi dolara u odnosu na SAD jedan je od tri kriterija po kojem američko ministarstvo financija označava drugu zemlju kao manipulatora tečajem valute.

Kina će vjerojatno ukazati na svoje podatke koji kažu kako je trgovinski višak u 2016. pao na oko 250,79 milijardi dolara, dok je u 2015. iznosio 260,91 milijardi dolara, no teško da će to išta promijeniti oko stava službenog Washingtona.

“Postoji zabrinutost da bi Trumpov stav prema kineskoj trgovini mogao dovesti do dugoročnih strukturnih slabosti u kineskom izvozu”, smatraju analitičari ANZ banke. “Trumpova trgovinska politika će vjerojatno potaknuti američke kompanije na preseljenje svojih proizvodnih pogona iz Kine, iako bi zadnji napori u promicanju proizvodnje visoke tehnologije mogli nadoknaditi dio gubitaka”.

Kina je u srijedu možda poslala znak upozorenja Trumpovoj administraciji kako je spremna uzvratiti. Naime, Peking je objavio kako će uvesti još više antidampinške carine na uvoz određenih vrsta stočne hrane iz SAD-a, nego što su iznosile u 2016.

 

(Hina)