Do kasne 1923. godine hiperinflacija je njemačku valutu učinila toliko bezvrijednom da je jedna žena upotrijebila nekoliko milijardi njemačkih maraka za izradu haljine za karneval od novčanica. Haljina je dio izložbe u Frankfurtskom povijesnom muzeju koja izaziva nelagodu među Nijemcima koji su danas pogođeni najvećim rastom cijena od ponovnog ujedinjenja zemlje, i to zbog napada Rusije na Ukrajinu.

Za siromašne, skok inflacije bio je posebno izražen u troškovima za hranu – koji čine veći dio njihove potrošnje nego što je to slučaj kod bogatijih kućanstava – čije su cijene rasle dvostruko brže od ukupnih cijena.

U Frankfurtu, u sjeni nebodera u kojima se nalaze neke od najvećih europskih banaka, banka hrane Frankfurter Tafel svjedočila je katastrofi iz prve ruke. Zahtjevi za pomoć toliko su porasli da je dobrotvorna organizacija bila prisiljena zaustaviti daljnji priljev korisnika. Iako ima dovoljno prostora za pohranu, donacije nisu zadovoljile potražnju. “Jednom je ostao samo jedan luk i tri mrkve, a još su četiri obitelji čekale, koje su se onda počele svađati oko svega”, rekla je glasnogovornica Nilab Alokuzay-Kiesinger, gledajući prazne police skladišta.

Na jednom distribucijskom mjestu, smještenom u latinoameričkom noćnom klubu, ljudi svakog petka ujutro staju u red, čekajući torbe pune svega, od povrća do kobasica i jogurta. Jedna umirovljenica kaže da njezina mirovina ne pokriva troškove za hranu ni stanarinu jer su cijene skočile.

Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr