Europska unija opet malo ratuje s Appleom zbog standardizacije USB kabela, svaki čas pokaže zube i velikim tehnološkim divovima, a možda nešto manje intenzivno nego SAD, ali prilično gorljivo, prepire se s Huaweijem. Nedavno je i Litva kinesku tvrtku Xiaomi optužila za cenzuru i savjetovala svojim građanima da se riješe mobitela tog brenda. Sukobi, koliko god sofisticirani bili, neće tek tako stati jer ulog je prevelik. Ipak treba zaštititi narod od neprijatelja svih vrsta

Novi instrument političkog pritiska je tehnologija, kojom se kao oružjem u globalnom tržišnom natjecanju koriste dvije najveće svjetske gospodarske sile Sjedinjene Američke Države i Kina, a slijede ih i one manje utjecajne i Americi sklone. Dok te dvije države odmjeravaju snage vukući ‘suvremenu toljagu’ svaka na svoju stranu, mnoge industrije ‘utapaju’ se u neredu koji za sobom ostavljaju, a koji se trenutačno ogleda u nestašici poluvodiča. Demokratski svijet nesklon je Kini zbog zatiranja ljudskih prava, zbog čega je čak i ministarstvo obrane male baltičke države Litve, članice Europske unije, upozorilo svoje građane da ne kupuju mobitele kineske kompanije Xiaomi, a oni koji ih imaju da ih bace, jer mogu cenzurirati poruke. Utjecaj novih tehnologija, posebice društvenih mreža naveliko se upliće i u politiku u Americi, što se pokazalo na posljednjim predsjedničkim izborima.

Naredbom po naredbi

Dvoboj je vrlo žestok i zasad mu se ne vidi kraj. Primjerice, čim je Amerika pokrenula svjetsku kampanju za blokiranje usvajanja 5G bežične tehnologije kineskog telekomunikacijskog diva Huaweija, koji je iskoristio državnu potporu i postao najveći svjetski proizvođač telekomunikacijske opreme, a posluje u 170 zemalja i ima više od 180 tisuća zaposlenika, među kojima je deset tisuća inženjera, Kina je uzvratila naredbom javnim institucijama i državnim agencijama da prestanu upotrebljavati računala i softver stranih proizvođača, odnosno američkih. Da bi se suprotstavila Huaweijevoj dominantnoj tržišnoj poziciji u bežičnoj tehnologiji, Amerika istražuje načine financiranja Nokije i Ericssona, dvaju Huaweijevih konkurenata. U međuvremenu je i Japan povukao dva važna poteza: zabranio je Huaweiju pristup nacionalnoj telekomunikacijskoj infrastrukturi, a svojoj obalnoj straži korištenje zrakoplova kineske proizvodnje zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.

Neravnomjerna globalizacija

Jiafeng Pan, predsjednik Instituta znanosti i razvoja Kineske akademije znanosti, rekao je da je Kina osjetila utjecaj rastućeg tehnonacionalizma u posljednje dvije godine otkad joj je otežana razmjena ljudi i uvoz visokovrijednih sirovina. Prema Jiafengovu mišljenju, pojava tehnonacionalizma rezultat je neravnomjernog razvoja globalizacije te treba staviti naglasak na suradnju na obostranoj dobiti, istodobno poštujući sigurnosna pitanja.

– Morali bismo preuzeti kontrolu nad tehnologijom i koristiti se njome da bismo služili najboljem interesu ljudi i svih zemalja, a ne njome zatvarati vrata – izjavio je Jiafeng.

Cijeli članak možete pročitati na: lider.media

Foto: Pixabay