Dok su u Vladi vrlo optimistični kad je riječ o iskorištavanju NPOO-a za opipljivo restrukturiranje gospodarstva i rješavanje kroničnih problema, analitičari i udruge zasad su skeptični. Štoviše, HUP i UGP smatraju da je sâm plan loše koncipiran

Ove će se godine u Hrvatskoj provesti ambiciozne reforme. Vjerojatno više nitko i ne vjeruje u to dok ne vidi, ali ovaj put muljanja ne bi smjelo biti jer će nas u svemu pratiti i svaki naš korak provjeravati Europska komisija.

Reforme koje se namjeravaju provesti, njih 34, dio su Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a o promjenama, koje ćemo morati i dokazati, ovise isplate iz EU, što znači da mjesta za izmotavanje nema. U 2022. mijenjat će se tako zakoni, provodit će se akcijski planovi, analize i provjere učinaka, bit će i KPI-jeva, sve će se pratiti, revidirat će se učinjeno, u red će se dovoditi različiti sektori. Nema što neće biti zahvaćeno. Nema odmora ni za jedno ministarstvo, ni za jednu upravu, ni za jedan sektor. Donose se tako novi zakon o sprečavanju sukoba interesa, zakon o institucionalnom okviru za fondove EU, zakon o alternativnim gorivima u prometu, zakon o sigurnosti u prometu; odlučit ćemo koja su to državna poduzeća od posebnog interesa za Hrvatsku, a koja idu na bubanj; odlučit će se koje zgrade idu u energetsku obnovu i kako; bavit ćemo se i željeznicom… Ma kako to teško i bremenito bilo, samo moramo sjesti sa sindikatima, što je još teže, valjda. Čak ćemo se poigrati i vizijom održivog turizma, na što smo prilično nevoljko pristali. I sve te 33 reforme još ćemo nekako i stići provesti, ali najteže će biti revidirati plan gospodarenja otpadom, što je pothvat kakav nijedna vlada do sada nije mogla iznijeti dokraja. Pa čak se i ova brine, neslužbeno doznajemo, hoće li stići to riješiti u sljedećih 365 dana.

Cijeli članak možete pročitati na: lider.media

Foto: Pixabay