– Konačno! Na korak smo do velike pobjede za potrošače i domaće pčelare, ovime ćemo ih zaštititi od prevaranata i nepoštene konkurencije. No, posao još nije gotovo, kaže Biljana Borzan – Komisija je predložila da na etiketi bude popis svih zemalja iz kojih potječe med, no to nije dovoljno. Borit ću se da zemlje porijekla budu navedene prema razmjeru udjela, od najvećeg do najmanjeg. Ako najveći dio meda u pakiranju bude iz npr. Hrvatske ili Kine, onda ta zemlja mora biti navedena prva i tako dalje. U suprotnom će opet biti prostora za muljažu.

I sad zamislite, do sada je bilo moguće da proizvod koji ima svega 1 posto europskog meda i 99 posto uvoznog meda može biti označen kao “mješavina EU i ne-EU meda”. Takva oznaka je lako zavela svakog potrošača koji olako vjeruje, a ne zna da u tegli ima neznatna količina europskog meda.

Najnovije istraživanje tržišnih inspekcija u EU je pokazalo kako golemih 43 posto uzoraka meda uzetih u europskim supermarketima u 2021. i 2022. sadržava šećerni sirup. Radi se o velikom povećanju količine patvorina, jer je 2017. udio proizvoda koji sadržavaju taj ilegalni dodatak bio 14 posto.

Nadalje, od 123 stranih tvrtki koje izvoze med na tržište EU, proizvodi njih 70 su sadržavali šećerni sirup. Najviše tih uvoznika, njih 20, je iz Kine, dok su ostali iz Ukrajine, Argentine, Brazila, Meksika i Turske, nabraja Biljana Borzan.

– Došlo je do toga da je šansa kako ćete biti prevareni pri kupnji meda u trgovini skoro 50:50, što je nedopustivo! 

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay