Glavna pogodnost za paušalne obrtnike niža su izdvajanja za poreze i doprinose nego prilikom drugih oblika organizacije poslovanja. Primjerice, paušalci iz najviše dohodovne kategorije, oni koji godišnje ostvaruju od 230 do 300 tisuća kuna prihoda, plaćaju samo 5300 kuna poreza i oko 16.000 kuna doprinosa.

Od 2017. broj paušalaca se udvostručio i trenutno takav status ima više od 60.000 obrtnika i samostalnih djelatnika. Ranije su blaži porezni tretman koristili uglavnom tradicionalni obrtnici koji direktno posluju s građanima, poput frizera, kozmetičara, kućnih majstora i drugih profesionalaca iz sfere osobnih usluga.

Zadnjih godina najviše je povećan broj paušalnih obrtnika iz djelatnosti IT-ja, a paušalno oporezivanje koristi i sve više stručnjaka iz sfere intelektualnih i znanstvenih usluga (prevoditelji, liječnici, profesori i sl.) te na taj način ostvaruju drugi dohodak, uz stalno zaposlenje.

Jedno od bitnih ograničenja u ostvarivanju statusa paušalnog poreznog obveznika to je da nije riječ o tzv. nesamostalnom radu. Upravo je sumnja u prikriveni radni odnos dijela paušalnih obrtnika potaknula Poreznu upravu na akciju provjere. U fokusu poreznika su ‘novi paušalci’ iz najvišeg razreda ukupnih godišnjih primitaka uglavnom iz ITC sektora te stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti.

Hrvatskoj obrtničkoj komori ističu da Porezna uprava nema jasne i čvrste kriterije za utvrđivanje nesamostalnog rada, što otvara diskrecijski prostor procjeni poreznih inspektora. Upozoravaju da paušalni obrti ponekad nisu izbor djelatnika, nego zahtjev poslodavaca da bi smanjili trošak rada.

Iz Glasa poduzetnika (UGP) pozvali su Poreznu upravu da zaustavi ‘udar’ na paušalne obrte jer će to, upozoravaju, naštetiti i Poreznoj upravi i proračunskim prihodima te natjerati obrtnike na registriranje obrta u inozemstvu umjesto u Hrvatskoj.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay