Provjerili smo tko su najveći europski bolesnici i kako stoji Hrvatska…

Nakon što su mjere pomoći građanima i gospodarstvu tijekom pandemije značajno povećale javni dug europskih zemalja, u Europskoj uniji ponovno se rasplamsava polemika o kriterijima za prihvatljive okvire zaduženosti. Dok se visokozadužene zemlje prevođene Francuskom zalažu za popuštanje ograničenja, štedljive nacije predvođene Njemačkom ustraju na postojećim mastriškim kriterijima

Podsjetimo, prema tim kriterijima, deficit proračuna opće države u BDP-u ne smije prelaziti tri posto, a udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći 60 posto.

Dugovi pritišću mediteranske zemlje

Po razini zaduženosti prednjače mediteranske zemlje s europskog juga, a ispod prosjeka su članice sa sjevera i istoka Europe. Najvišu razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna imala je Grčka, čak 200,7 posto. U zoni iznimno visoke zaduženosti još su Italija (155,3 posto) i Portugal (130,5 posto), a znatno iznad europskog prosjeka su i Španjolska (121,8 posto), Francuska (116 posto), Belgija (111,4 posto) te Cipar (109,6 posto).

Hrvatska se nalazi u zoni visoke zaduženosti, ali ispod europskog prosjeka. S udjelom duga u BDP-u od 82,4 posto, vodeći smo među zemljama nove Europe, a najbliža nam je Slovenija.

Najnižu razinu javnog duga bilježi Estonija, svega 19,6 posto BDP-a. Iznimno nisku razinu duga imaju i Bugarska (24,2 posto) te Luksemburg (25,3 posto).

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay