Nakon što je Hrvatska poštanska banka povukla ‘uvijek postoji prvi put‘ potez i podignula kamate na štednju, bilo je samo pitanje dana kada će je slijediti i druge banke. Posljednja je u nizu onih koje su to učinile OTP banka. No, i bez rasta kamata štednja je u bankama iznenađujuće rasla – iznenađujuće utoliko što je rasla i onda kada su kamate gravitirale nuli, a inflacija dosezala deset posto.

Čisti gubitak, rekla bi matematika, no u strahu od krize velike su oči, pa se višak pospremio ondje gdje se procijenilo da je najsigurnije. Prema poadcima Hrvatske narodne banke ukupni su depoziti s kolovozom ove godine premašili 54,485 milijardi eura – milijardu i 200 milijuna eura više nego krajem 2022. godine. Od ukupne je štednje gotovo 35,4 milijarde eura ‘građanske‘.

No, usporedba kamata na depozite po pojedinim članicama EU pokazuje da čak i s rastom kamata Hrvatska baš i nije konkurentna. Podaci Europske središnje banke pokazuju da je Hrvatska u skupini zemalja mediteranske regije (kojima se pridružila i Irska) u donjem dijelu ljestvice. Najviše kamate na štednju (za ovu smo priliku usporedili kamate za kućanstva i to u tri kategorije, oročenja do godine dana, između jedne i dvije godine te za oročenja dulja od dvije godine) uglavnom imaju baltičke i zemlje Beneluxa.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay