Ursula von der Leyen prošlog je tjedna u Zagreb donijela odobrenje Europske komisije hrvatskom nacionalnom planu za oporavak i otpornost (NPOO), diplomatski komplimentirala domaćinu Andreju Plenkoviću da je dokument ‘sjajan i ambiciozan’, pogledala Katedralu i otišla na izlet kod najpoznatijega korisnika tih europskih sredstava Mate Rimca u Svetu Nedelju. Tako je parada završila, i vrijeme je da se privede kraju i rasprava o tome je li javni sektor dobio previše, odnosno privatni premalo.

Sad postaje najvažnije pitanje hoćemo li i kako uspjeti potrošiti tih 12 posto BDP-a, odnosno 6,3 milijarde eura, koliko nam je na raspolaganju iz anticovid-plana ‘EU sljedeće generacije’.

I, što sad? Nakon odobrenja Vijeća slijedi prva isplata 13 posto nepovratnih sredstava. Taj predujam veći od 810 milijuna eura očekuje se prije krajnjeg roka, koji je potkraj prosinca. Pretpostavlja se da će taj novac otići javnom sektoru, čiji su programi uglavnom već spremni.

Što se poduzetnika tiče, oni će doći na red sljedeće godine, što ne znači da imaju vremena napretek. Dotad će, naime, morati pripremiti svoje programe. Pritom je važno naglasiti da je jedna od osnovnih postavki da projekti ne smiju nanositi veliku štetu okolišu, klimi, vodi (tzv. Do No Significant Harm princip). To ne znači da svi projekti financirani iz NPOO-a moraju biti ‘zeleni’, ali nijedan ne smije nanositi veliku štetu ‘zelenim’ ciljevima EU.

Cijeli članak možete pročitati na:

Foto: Pixabay