Tijekom pandemije koronavirusa, vlade su uvele opsežne financijske mjere kako bi održale zaposlenost i spriječile val bankrota. Međutim, to je povećalo ranjivost javnih financija jer se s rastom kamatnih stopa sve više zemalja suočava s dužničkom krizom

Više od trećine svjetskog duga otpada na SAD, koji duguje 33,2 bilijuna dolara.

Treće najveće svjetsko gospodarstvo, Japan, ima jedan od najvećih omjera duga u BDP-u, od 255 posto.

Sjeverna Amerika najveći regionalni dužnik

Sjeverna Amerika ima najveći dug u apsolutnom iznos kao i udjel duga u BDP-u u usporedbi s drugim regijama. Baš kao što je dug SAD-a naglo porastao, tako je porastao i kanadski dug, desetog najvećeg svjetskog dužnika.

Dug članica eurozone prošle godine iznosio je 91,4 posto BDP-a.

Najzaduženije zemlje su Grčka sa 168 posto BDP-a i Italija sa 144 posto. Slijede Portugal, Francuska i Španjolska s dugom većim od BDP-a za oko 12 posto.

Brojne zemlje u razvoju na rubu bankrota

Svjetska banka izvijestila je da je 10 zemalja u razvoju u posljednje tri godine došlo u situaciju da čak 18 puta nije moglo izvršiti dužničke obveze, što je više od ukupnog broja u prethodna dva desetljeća zajedno. Popis između ostalih uključuje Ganu, Šri Lanku i Zambiju.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Image by jürgen Scheffler from Pixabay