ZAGREB, 14. rujna 2017. (Hina) – Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, a ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac kazala je da je upravo nepostojanje takvog zakona razlog mnogih razvojnih izazova s kojima se država suočava.

Zakon propisuje izradu Nacionalne razvojne strategije koja sadrži dugoročnu viziju razvoja Hrvatske te definira razvojne smjerove i strateške ciljeve koji se dalje detaljnije razrađuju u nacionalnim planovima te planovima razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Predviđa se i uspostava informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem, jačanje institucionalnih kapaciteta za provedbu strateškog planiranja i usklađivanje ciljeva akata strateškog planiranja s elementima proračuna te načela na kojima počiva sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem, odnosno načela točnosti i cjelovitosti, učinkovitosti i djelotvornosti, odgovornosti i usmjerenosti na rezultat, održivosti, partnerstva i transparentnosti.

Provedbom tog zakona, istaknula je Žalac, očekuje se niz poboljšanja u oblikovanju i provedbi javnih politika s učincima na ukupni održivi razvoj Hrvatske.

Za provođenje tog zakona osigurana su u državnom proračunu sredstava od 44,8 milijuna kuna za ovu godinu, 2018. i 2019. godinu. Procjenjuje se da će primjena toga zakona polučiti i uštede u proračunu u ukupnom iznosu od otprilike 120 milijuna kuna u sedmogodišnjem razdoblju, ponajviše kao posljedica uštede u dijelu korištenja savjetodavnih usluga prilikom pripreme akata strateškog planiranja. Stoga se neto fiskalna posljedica na državni proračun može iskazati kao ušteda od otprilike 75 milijuna kuna u sedmogodišnjem razdoblju.

Usklađivanje Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza s EU odredbama

Vlada je predložila i izmjene u Zakonu o administrativnoj suradnji u području poreza, kojima se hrvatski se zakonodavni okvir usklađuje s odredbama EU direktive o pristupu poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca, a koja se mora implementirati do kraja ove godine.

Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza primjenjuje se od početka ove godine, a njime se uređuje administrativna suradnja u području poreza između Hrvatske i članica EU, automatska razmjena informacija o financijskim računima između Hrvatske i drugih jurisdikcija i provedba Sporazuma između Vlade RH i Vlade SAD-a o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e.

Predloženim izmjenama, Poreznoj upravi omogućio bi se pristup informacijama kreditnih i financijskih institucija, odvjetnika, poreznih savjetnika, revizora, i sl. koje se prikupljaju u okviru sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Tako bi Porezna uprava mogla pratiti, potvrditi i procijeniti da li se pravilno provode dubinske analize i ispravno utvrđuju stvarni korisnici posredničkih struktura, odnosno raznih financijskih aranžmana, udjela u vlasništvu ili kapitalu.

Odbijene zakonske izmjene koje predlaže Aleksić

U svom očitovanju na dopune Zakona o zaštiti potrošača, koje je predložio saborski zastupnik Goran Aleksić, a koje se u bitnom odnose na kolektivnu zaštitu potrošača, prvenstveno korisnika potrošačkih kredita, Vlada Saboru predlaže da ih ne prihvati jer postojeći zakon sadrži institut kolektivne zaštite potrošača iz različitih područja pa ne treba uređivati to pitanje za pojedino specifično područje.

Vlada predlaže da se ne prihvate niti izmjene koje je Aleksić predložio u Zakonu o potrošačkom kreditiranju, a odnose se na potrošačke kredite ugovorene prije 2014. i određivanje parametara za izračun kamatnih stopa.

Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da se predlaže odbijanje tog prijedloga iz niza razloga, npr. jer ne sadrži procjene učinaka njegove provedbe na bankarski sektor niti cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, nije provedeno obvezno savjetovanje s Europskom središnjom bankom, a predviđa i retroaktivnu primjenu cijelog zakona.

Uz ostalo, Vlada je donijela i odluku kojom se ukida Umirovljenički fond, jer su isplaćeni svi dugovi umirovljenicima, a oko 5 milijuna kuna koji su ostali u fondu uplatit će se u proračun.

Također, Zakladi Ana Rukavina odobreno je 267,8 tisuća kuna iz proračunske zalihe, za nabavu seta i lijeka za uređaj za ekstrakorporalnu fotoferezu te za stručno usavršavanje na području hematologije i srodnih specijalizacija te alogenične transplatacije matičnim stanicama. Riječ je, kazao je Marić, zapravo o iznosu PDV-a na sredstva prikupljena u jednoj od humanitarnih akcija te zaklade.

(Hina)