Iz analize smo izbacili tvrtke koje nisu poslovale cijelu godinu i nakon vlasničkih promjena pripojene su svojim maticama te su izbrisane iz Sudskog registra (Nova hrvatska banka, bivši Sberbank, uklopila se u HPB; Studenac je ‘progutao‘ Lonia trgovinu, Strahinjčicu, Špar trgovinu…; Ivamil je pripojen VMD standardu; Salami Aurea i Copadio Žitu…). Također, ograničili smo se na tvrtke s prihodom većim od 10 milijuna eura i tako došli do liste od 31 tvrtke.

Kad smo izbacili još tri tvrtke u domaćem vlasništvu (Agroland, Meneghetti i Algebru), došli smo do uzorka od 28 tvrtki u stranom vlasništvu. One su ostvarile rast prihoda od 11 posto, ali to treba korigirati za inflaciju od 4,5 posto, pa je realan rast oko 6,5 posto. Osim toga, iskazale su osam posto manju dobit i broj zaposlenih smanjile za tri posto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema istom kriteriju izradili smo prvu procjenu i prije godinu dana. Tada je 30 usporedivih tvrtki ostvarilo čak 40-postotni rast prihoda (realno 27 posto), a kad su zbrojeni rezultati svih poduzetnika, to se svelo na 24 posto rasta (realno 11 posto). Zato i aktualne rezultate treba promatrati na taj način, pa tvrtke u stranom vlasništvu nagoviještaju da je hrvatsko gospodarstvo prošle godine diglo prihode tek malo više od inflacije. O prošlogodišnjem usporavanju svjedoči i veći broj tvrtki koje su smanjile prihode – njih osam (godinu prije pet).

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Image by Gerd Altmann from Pixabay