nije za sve što nam se događa(lo) s cijenama kriv euro. Pa da, uobičajeni je odgovor kako je inflaciju prema dvoznamenkastom rastu pogurnuo rat, odnosno ruska agresija na Ukrajinu. Zaista, cijena nafte je podivljala, opskrba plinom preko noći je postala neizvjesna, sirovinski izvori (ukrajinski zbog rata i ruski zbog sankcija) postali su nedostupni, prekinuti su dobavni lanci, pa i dio prometnih pravaca. Proizvođači nisu pitali koliko što stoji, nego ‘daj što daš‘. Već u svibnju Hrvatska je imala dvoznamenkasti rast cijena i ušla u zonu galopirajuće inflacije.

Cijene nafte na svjetskom tržištu u međuvremenu su se stabilizirale, ruski plin nadomješten je drugim izvorima (LNG), pronađeni su novi dobavni pravci, pa i nova tržišta. Baš kad smo se navikli na postpandemijsku ‘novu normalu‘, morali smo tražiti novu – i pronašli je. Naravno, onoliko koliko je normalno živjeti s ratom u susjedstvu u kojem k tome pomažeš slabijoj, napadnutoj strani.

Međutim, nije ni rat kriv za sve (cjenovne) nevolje, koliko god hrvatska vlast, ali i cijeli aparat briselskih birokrata i čelnika najjačih država, to želi tako predstaviti. Rat je kriv samo polovično. Svi zaboravljaju da su cijene počele rasti od početka gospodarskog rasta nakon pandemije. I tada se to smatralo poticajnim, nakon pandemijske ekonomske žabokrečine u kojoj ništa nije uspijevalo, pa čak ni inflacija. Uzimalo se zdravo za gotovo da malo inflacije nikomu neće škoditi. I tako smo od početka 2021. u 15-ak mjeseci od deflacije ‘dopuzali‘ do poskupljenja od 6,7 posto na godišnjoj razini. A tek onda je Putin pokrenuo ‘specijalnu vojnu operaciju‘.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay