Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupljaju se u četvrtak na izvanrednom summitu na kojem će se pokušati dogovoriti o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a. Ishod pregovora o europskom proračunu odredit će u što će se od 2021. do 2027. godine ulagati novac iz zajedničke europske kase. Ti su pregovori ključni i za Hrvatsku, čije gospodarstvo uvelike ovisi o ulaganjima iz europskih fondova, a 80 posto javnih investicija dolazi upravo iz tih sredstava.

Što se predlaže: projekti bi se trebali uglavnom financirati na način da 75 posto novca osigurava EU proračun, a preostalih 25 posto države članice.

Što to znači za Hrvatsku: država bi za EU projekte morala osigurati osjetno više novca iz nacionalnih izvora. Ako, primjerice, neka općina gradi dječji vrtić koji vrijedi 10 milijuna kuna, EU bi sada za njega dala 8,5 milijuna kuna, a općina bi dodala svojih milijun i pol kuna. U slučaju da prođe novi prijedlog, općina bi, na istu cijenu projekta, morala dodati oko 2,5 milijuna kuna. To bi bio značajan udarac za male općine i gradove koji su se i dosad mučili s prikupljanjem vlastitog novca za EU projekte.

Još nije poznato koliko će Hrvatska u novom europskom proračunu imati novca na raspolaganju. Prema dosad jedinom službenom prijedlogu, onom Europske komisije, iz kohezijskih sredstava – fondova koji služe za pomoć slabije razvijenim regijama – Hrvatskoj je bilo predviđeno 8,767 milijardi eura kroz sedam godina. Povećanje stope nacionalnog sufinanciranja sa sadašnjih 15 na predloženih 25 posto, značilo bi da Hrvatska mora godišnje pronaći dodatnih oko 190 milijuna eura – 1,4 milijarde kuna – za sufinanciranje europskih projekata. Ovdje je riječ samo o vrlo okvirnom izračunu, budući da se ukupni iznosi još ne znaju.

Cijeli članak možete pročitati na: telegram.hr

Foto: Pixabay