OPATIJA, 3. svibnja 2017. (Hina) – Plin je jeftin i ekološki prihvatljiv energent, a prirodni plin je i važan tranzicijski energent na putu prema europskoj i hrvatskoj strategiji niskougljične energetike, istaknuto je u srijedu u Opatiji na 32. međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin. 

Igor Dekanić sa zagrebačkoga Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta naglasio je na konferenciji za novinare da je ovogodišnji skup posvećen novim tehnologijama u korištenju prirodnog plina i integraciji plina i obnovljivih izvora energije, korištenju plina u diverzificiranim sustavima za energetsku opskrbu te tehnološkom razvoju obnovljivih izvora i njihove kombinacije s prirodnim plinom.

Prirodni plin je tranzicijski energent i u europskoj i u hrvatskoj strategiji dolaska do niskougljične energetike, rekao je Dekanić, dodajući kako skup pokazuje da to nije jednostavna tranzicija niti će biti brza.

Kod plina riječ je o fleksibilizaciji potrošnje, uređenju tržišta, kombinaciji plina i novih tehnologija te kombiniranju različitih izvora, rekao je Dekanić, dodajući da treba što više ići prema obnovljivim izvorima energije, ali oni moraju biti u kombinaciji s rezervom, a najbolja rezerva u sustavu je upravo prirodni plin.

Prirodni plin treba kombinirati s obnovljivim izvorima energije, u optimiziranju “energetskog miksa” na razini tvrtke, bolnice ili trgovačkog centra plin uvijek treba biti u kombinaciji kako bi se povećala sigurnost opskrbe, poručeno je sa skupa.

Dekanić je istaknuo i kako tehnologija sve više povećava učinkovitost plinskih trošila.

Europska unija i Hrvatska, primjerice, smanjile su potrošnju plina za 20-ak posto, uz istu opskrbljenost, ocijenio je Dekanić i to objasnio sve učinkovitijim trošilima, novim tehnologijama, kombinacijom obnovljivih izvora energije i prirodnog plina.

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić rekao je da se u Hrvatskoj na godinu troši oko 2,5 milijarda prostornih metara plina. Iz domaćih izvora zadovoljava se nešto manje od 50 posto potreba, ostalo se uvozi, a nekad je udio domaće proizvodnje bio 60 ili 70 posto, rekao je Šunić.

Govoreći o sigurnosti opskrbe, istaknuo je kako je, uz hrvatsku proizvodnju, izgrađena nova interkonekcija prema Mađarskoj, priprema se i nova prema BiH, a najavljuju se i ponovna istraživanja u sjevernom Jadranu.

Na pitanje o cijenama plina, Šunić je odgovorio kako on neće biti skuplji od tekućih goriva.

Napominjući kako će plin još dugo biti skuplji energent od ogrjevnog drveta, na koje se ne plaća PDV ili trošarina i čak se u šumi siječe besplatno, Dekanić je rekao kako će on biti konkurentan energent kada se korištenje ogrjevnog drveta stavi pod kontrolu.

Smatra da će se tržište razvijati u dijelu prirodnog plina te da će svaka Vlada vjerojatno nastojati regulacijom zaštititi dio široke potrošnje od velikih cjenovnih udara.

U tom bi dijelu povremeno moglo iskriti između Vlade i ministarstava s jedne strane i distributera i opskrbljivača plina s druge strane, rekao je Dekanić, koji je kao osnovni problem u troškovnom dijelu istaknuo previše opskrbljivača i distributera plina u Hrvatskoj.

S vremenom će doći do koncentracije opskrbe i distribucije, veći će kupiti manje, rekao je Dekanić, dodajući kako ne očekuje da će plin biti bitno skuplji od ostalih izvora energije na tržištu.

Na pitanje o najavljenoj izgradnji plutajućeg LNG terminala u Omišlju, Dekanić je odgovorio kako će plin iz LNG terminala u početku vjerojatno biti nešto skuplji zbog ulaganja i amortizacije te da je plutajući terminal dobar potez za budućnost, sigurnost i raznolikost opskrbe.

 

(Hina)