Najvišu kaznu, primjerice, moguće je izreći ako trgovac prodaje neki proizvod po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda.

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji danas stupa na snagu, namijenjen je sprečavanju korištenja dominantne tržišne pozicije i nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u proizvodnji, preradi i trgovini hranom.

Dionici lanca opskrbe hranom nisu samo trgovci kao kod Zakona o trgovini, već je to lanac kojeg čine proizvođač (uključivo i primarni proizvođač), otkupljivač te prerađivač i trgovac. Sprečavanje zloporabe dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima i uređivanje tržišta, sankcioniranje nametanja i prebacivanja troškova jedne strane u lancu na drugu, kao i neopravdano raskidanje ugovora i neopravdane naknade za nepostojeće usluge neki su od segmenata koje uređuje ovaj zakon, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Usklađivanje ugovora

Trgovačke lance, s godišnjim prihodom većim od 100 milijuna kuna te otkupljivače i prerađivače s prihodom iznad 50 milijuna kuna zakon obvezuje da postojeće ugovore sa svojim dobavljačima moraju uskladiti najkasnije do 31. ožujka 2018., jer u protivnom oni postaju nevažeći. Zakon je, kako napominju u Ministarstvu poljoprivrede, u postupku usvajanja naišao na veliku potporu zastupnika u Hrvatskom saboru, što najbolje potvrđuju podaci da je najviša predložena kazna za pravne osobe podignuta s 3,5 na 5 milijuna kuna, a za fizičke s 1,5 na 2,5 milijuna kuna, dok je prvotno predloženi rok plaćanja proizvođačima/dobavljačima od 60 dana spušten na 30 dana za svježi asortiman.

Cijeli članak možete pročitati na: vecernji.hr

Foto: Shutterstock