Poznata je činjenica kako Hrvati na bankovnim računima drže preko 200 milijardi kuna, ali visoka inflacija i niske kamatne stope znače da štednja u banci trenutno nije isplativa

Naime, štediše držanjem novca u banci ne ostvaruju gotovo nikakav prinos, a u isto vrijeme inflacija umanjuje vrijednost ušteđenog novca jer je s 1000 ušteđenih kuna moguće platiti sve manje i manje proizvoda i usluga, a taj će se trend nastaviti i u budućnosti.

Pritom nije bitno ni u kojoj je valuti novčana štednja, budući da inflacija pogađa apsolutno svaku svjetsku valutu – od kune i eura do franka i dolara. U takvoj situaciji, štediše se sve više okreću alternativnim, isplativijim oblicima štednje koji su otporni na inflaciju. Najpopularniji primjer takve štednje je ulaganje u investicijsko zlato koje je poznato kao tradicionalna zaštita od inflacije te sredstvo očuvanja bogatstva.

Investicijsko zlato – Štednja koja nosi prinos od 8.3% godišnje

Ulaganje u zlato sve je popularniji oblik štednje, a glavni razlog za to je prinos kojeg investicijsko zlato nosi u dugom roku. Naime, cijena zlata u proteklih je dvadeset godina rasla oko 8.3% godišnje, što je značajno više od većine drugih oblika ulaganja i štednje. Kumulativno gledajući, cijena zlata od početka 2000.-ih do danas narasla je više od 500%, što je onima koji štede u zlatu donijelo značajan prinos i zaradu. Usporedbe radi, u isto to vrijeme, kuna je izgubila više od pola svoje vrijednosti, a slično su prošle i ostale fiat valute poput eura i franka.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay