Pesimisti će kazati da je hrvatska poljoprivreda na umoru, cinici da je ona dokaz da ima života i nakon smrti, a optimisti će, čak i unatoč izrazito negativnim demografskim trendovima u ruralnim dijelovima RH, pronaći razlog za gledanje na sutrašnjicu u vedrijim tonovima.

Može li hrvatski agrar oporaviti Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta i hoće li istek odgode za neograničenu prodaju poljoprivrednih zemljišta strancima s područja EU-a podignuti makar cijenu zemljišta, za Spektar Slobodne komentira prof. dr. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Iako je svjestan svih minusa (“Pogledajmo samo Banovinu, gdje ne postoji ideja niti od središnje, a još manje lokalne vlasti što žele…”), on je ipak, kako kaže, optimist!

Evo, nakon dužeg vremena svjedočimo snižavanju cijena goriva. Zašto ne padaju i cijene hrane ako se rast pravdao rastom cijena goriva, odnosno energenata?

– Značajniji porast nekog važnijeg inputa mnogima posluži kao opravdanje povećanja cijena proizvoda ili usluga, često zaboravljajući da bi u tom lancu možda bilo dugoročno korisnije odreći se dijela svojih zarada. Tako i cijena hrane često ide iznad prihvatljivih razina jer u novu, višu cijenu se ugrađuje i “očekivano daljnje povećanje inputa”. Cijena će rasti sve dok je netko voljan to plaćati.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay