Dok se čeka razjašnjenje odnosa između SAD-a i EU u kontekstu prijenosa podataka, tvrtke koje prenose podatke van Europske unije moraju dokazati da su poduzele dovoljne mjere zaštite. Konzultantica za zaštitu podataka, Vlatka Vuković, smatra da su pojedini servisi prešutjeli bitne informacije

U sjeni svih ostalih nemilih vijesti ostala je ona da je ljetos “pao” takozvani Štit privatnosti između Europske unije i SAD-a. Riječ je o sporazumu o zaštiti podataka koji je 2016. sklopljen između Europske komisije i američkog Ministarstva trgovine, a otkako je ljetos stavljen van snage, diskutabilno je koliko je mudro koristiti servise koji iznose podatke o svojim korisnicima izvan Europske unije. Ukupno je kroz njega bilo certificirano oko 5400 tvrtki.

Mogao bi to biti velik problem jer se među tim tvrtkama nalazi niz alata koje mnogi od nas svakodnevno koriste – najpoznatiji je svakako Facebook, koji je zbog ovoga čak i priprijetio odlaskom iz Europske unije, ali tu su i CloudFlare, Mailchimp, Microsoft i druge.

Mnoge tvrtke odmah su izašle s tvrdnjom da su osigurale siguran prijenos podataka izvan granica EU, a među njima je i Mailchimp (ako ste njihov korisnik, moguće je da ste ovih dana dobili i ažuriranu verziju njihove Izjave o privatnosti). Vlatka Vuković, pravnica i glavna konzultantica iz tvrtke Horvath Wolf, smatra da su u pojedinim objavama i ažuriranim obavijestima o zaštiti podataka izostavljene neke ključne informacije te da bi najsigurnije za njihove korisnike trenutno bilo da pronađu europsku alternativu tom servisu.

No, idemo redom.

Gdje je problem s prijenosom podataka građana van EU?

Glavni problem u prijenosu podataka građana Europske unije u SAD jest da se u kontekstu zaštite podataka Amerika, barem iz europske perspektive, smatra “trećom” zemljom. Zbog nepostojanja jedinstvenog i sveobuhvatnog propisa, kao što u Europskoj uniji postoji GDPR, problematično je kad podaci građana EU prenose u zemlju gdje ovo pitanje nije uređeno na takvoj razini, objašnjava Vlatka.

2016. se činilo da SAD može dovoljno zaštiti osobne podatke Europljana, ali danas…

Naime, u trenutku kad je Štit privatnosti stupio na snagu, 2016. godine, Europska komisija procijenila je da SAD može osigurati primjerenu razinu zaštite osobnih podataka i da europski građani imaju jednaka prava pred javnim tijelima i sudovima u SAD kao i američki građani. Međutim, pokazalo se da je ova procjena bila pogrešna i da u praksi to i nije tako, ističe Vlatka.

I, što sad? Što to znači za tvrtke, za njihove korisnike, za same građane. U okviru Štita privatnosti bilo je certificirano preko 5000 tvrtki tvrtki. Među njima su mnoge koje svakodnevno koristimo, kao što su Facebook, Microsoft, Mailchimp, Cloudflare i brojne druge. Sada kada Privacy Shield više nije primjenjiv, potrebno je podatke koji se prenose u SAD zaštititi na druge načine koje predviđa GDPR, kaže Vlatka.

Najčešća i najjednostavnija alternativa su standardne ugovorne klauzule (SCC). Kako i naziv ukazuje, one su standardne i moraju se uvijek primijeniti u izvornom obliku, dakle predloženi tekst, da kažem “špranca”, ne smije se mijenjati.

Sud EU se u odluci osvrnuo na SCC te je naglasio da su kao mjera zaštite i dalje valjane i primjenjive, ne samo za SAD, već i za sve treće zemlje. Međutim, prema jednoj od klauzula prijenos se ne može obaviti ili se mora zaustaviti ako zbog nacionalnih propisa i ovlasti javnih tijela nije moguće ispuniti obaveze koje je na sebe preuzeo uvoznik podataka.

Ukratko, ako je tvrtka kojoj se šalju podaci, primjerice, davatelj elektroničke komunikacijske usluge i obveznik je primjene Foreign Intelligence Surveillance Acta (FISA) ili nekih drugih propisa koji mogu ograničiti prava i slobode građana, SCC ne mogu osigurati primjerenu zaštitu.

Sve ovo može biti poprilično zbunjujuće, i za građane, i za tvrtke. Neovisno o ovoj temi, Vlatka smatra da mnoge tvrtke zanemaruju zaštitu podataka ili je svode na prikupljanje privola i usvajanje generičkih dokumenata – pravilnika i procedura. Smatra ključnom edukaciju, i to na svim razinama, jer različite organizacije trebaju primjenjivati i različite tehničke i organizacijske mjere zaštite.

Cijeli članak možete pročitati na: netokracija.com

Foto: Pixabay