Što se prije pripreme na suočenje s istinom, svima koji rade u turizmu bit će lakše: povratka na turistički promet iz izvrsne 2019. godine za veliku većinu neće biti do 2024. godine. Naravno da zvuči katastrofalno, ali tako kažu ozbiljni i stručni svjetski autoriteti, turistički analitičari i ekonomski stručnjaci u Svjetskom vijeću za putovanja i turizam (WTTC), koji su bili optimisti i u najtežim neturističkim okolnostima ratova, terorizma, tsunamija, epidemija…

Sumnjaju čak da će i tada međunarodna putovanja dosegnuti razinu odlične 2019., kada je svijetom putovalo rekordnih 1,5 milijardi ljudi, ali oporavit će se putovanja unutar vlastitih granica. A tko nema strpljenja i (financijskih) mogućnosti čekati toliko dugo na oporavak međunarodnog turizma, bolje mu je na vrijeme se preorijentirati na neku manje osjetljivu ili u ovim čudnim vremenima izdašniju djelatnost.

A kada su iz turističkog poslovnog svijeta stigli otkazi sajamskih okupljanja najvećih burzi turizma u Londonu i Berlinu, i to već sada za ožujak 2021. godine, Octoberfesta, baš kao i svjetskih autosalona, poput onoga u Ženevi u veljači iduće godine, postalo je jasno da u mjesecima koji su pred nama turizam baš i neće biti na prvome mjestu interesa javnosti. Osim u onom dijelu traženja i očekivanja pomoći da se prebrodi vrijeme do oporavka.

Nažalost, problemi će se osjetiti najprije na radnim mjestima, pa Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC) kaže da bi se čak 174 milijuna radnih mjesta u turizmu moglo izgubiti samo u ovoj godini.

No, kada bi se ograničenja međunarodnih putovanja odmah skinula, sačuvalo bi se 31 milijun radnih mjesta u turizmu do kraja 2020., kaže WTTC.

Izvjesno je, međutim, da se to neće ubrzo dogoditi pa ista institucija procjenjuje da će do kraja ove godine turizam izgubiti 4700 milijardi američkih dolara u globalnom BDP-u, odnosno polovinu onoga što je lani uprihodio.

POTPUNA PROMJENA TURISTIČKIH NAVIKA

S druge strane, postkorona turizam sigurno će promijeniti navike, zahtjeve i potražnju gostiju, jer već sada je vidljivo da će rasti zanimanje za odmore u divljini, kamperska putovanja, ekoturizam, prirodni uzgoj namirnica i wellness.

Putnik bliske budućnosti sve će više željeti živjeti kao mještanin, pobjeći od prometnih i urbanih središta i ući u manje naseljena i ruralna područja, ili se potpuno izdvojiti od okruženja u osami. Kako u tu priču uklopiti gotovo 700 tisuća postelja u apartmanima gusto naseljenih turističkih središta na Jadranu koja su tek na korak od masovnog turizma, od kojega će se sve jače bježati, pitanje je za sve vlasnike takvih nekretnina za iznajmljivanje.

Samo oni koji vrijeme bez putovanja i gostiju iskoriste za promišljanje poslovne budućnosti i usluge u skladu sa novim zahtjevima gostiju imaju šanse za oporavak, opstanak i ozbiljan dugoročni rad. Nestrpljivi i željni brze zarade sve će manje u turizmu nalaziti “mušterije”…

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay