ŽENEVA, 15. rujna 2017. (Hina/Reuters) – Svijet mora napustiti politiku štednje i ekonomskog neoliberalizma i usvojiti globalni ‘new deal’ kako bi se obnovila ravnoteža u gospodarstvu i osiguralo blagostanje za sve, poručila je u najnovijem izvješću UN-ova agencija za trgovinu i razvoj UNCTAD.

Svjetsko gospodarstvo ubrzava ali ne dovoljno, konstatira čelnik UNCTAD-a Mukhisa Kituyi, upozoravajući kako dugotrajniji rast koči “kombinacija prevelikog duga i preslabe potražnje na globalnoj razini”, navodi se u priopćenju objavljenom u četvrtak.

Nakon desetljeća neoliberalizma koja je obilježilo državno prepuštanje uloge kreatora ekonomskog i društvenog razvoja privatnom sektoru u okviru kapitalističkog sustava baziranog na slobodnom tržištu, svijetu danas treba “makeover primjeren 21. stoljeću”, zaključak je izvješća.

“Čitava ta neoliberalna mantra prema kojoj ‘alternativa ne postoji’ počela se raspadati”, ustvrdio je na konferenciji za novinare UNCTAD-ov direktor za globalizaciju Richard Kozul-Wright.

“Postoji puno alternativa i hitno su nam potrebne s obzirom na ekonomske i socijalne neravnoteže s kojima se trenutno suočavamo.”

Čini se da guverneri središnjih banaka poput čelnika Bank of England Marka Carneya i šefice američke središnje banke Janet Yellen misle da su riješili krizu, optužujući za preostale rizike Kinu, napominje UNCTAD-ov dužnosnik.

Pritom globalni sustav i dalje služi interesima uskog kruga ljudi i nužna je promjena koja će nadići “kozmetičke izmjene sustava obrazovanja, kredite za siromašne i… dodavanje pridjeva ‘inkluzivan’ svakom zamislivom ekonomskom procesu, uz uvjerenje da ste time riješili problem”, upozorava Kozul-Wright.

“Treba nam globalni ‘new deal'”, poručio je čelnik UNCTAD-a za globalizaciju, aludirajući time na paket mjera kojima je američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt izvukao američko gospodarstvo iz depresije u 30-im godinama prošlog stoljeća.

Cilj bi trebalo biti ukidanje politike fiskalne štednje, koja je od 2011. do 2015. godine uvedena u 13 od 14 vodećih razvijenih gospodarstava, i za prioritete odrediti reflaciju, punu zaposlenost i pristojna radna mjesta, a ne borbu protiv inflacije i smanjenje javnog duga, tvrdi on.

“Potrebna je ozbiljna regulativa korporativnih zloupotreba u financijskom i korporativnom sektoru i potrebne su ozbiljne redistributivne mjere – fiskalne ali i neke inovativnije”, naglasio je Kozul-Wright.

U anglosaksonskom svijetu već se javlja otpor politici štednje, ustvrdio je on, navodeći primjere zemalja poput Novog Zelanda i Velike Britanije, a njihov bi primjer po njemu mogle slijediti i Sjedinjene Države.

Europske zemlje pokazuju pak ekstremnu otpornost na takvu promjenu smjera, naglasio je.

(Hina)