Švicarci ga smatraju malim opterećenjem, ali vlada ostvaruje najviši udjel prihoda od poreza na imovinu među razvijenim državama.

Kako u svijetu jača polemika da li bi se troškovi povezani s krizom uzrokovanom koronavirusom trebali dijelom nadoknaditi oporezivanjem bogatijih, stručnjaci ukazuju na “švicarski model”, jedan od rijetkih primjera kako porez na imovinu može dobro funkcionirati.

Kako piše Bloomberg, stanovnici jedne od najbogatijih država svijeta – prema podacima Svjetske banke, 2019. je BDP po stanovniku Švicarske iznosio 81.993 dolara – svake godine prijavljuju poreznicima vrijednost cjelokupne imovine.

Osim nekretnina i iznosa na bankovnim računima, u prijavu poreza ulazi i vrijednost imovine poput dionica, bitcoina, umjetnina, pa čak i stoke. Visina stope poreza ovisi o kantonu. Primjerice, u kantonu Ženeva iznosi 0,48 posto.

S druge strane, kritičari upozoravaju da je pogrešno oporezivati imovinu akumuliranu pomoću prihoda na koje je već ranije plaćen porez.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay