Iskustvo drugih država pokazuje da su na brojne tehničke prilagodbe u prosjeku trošile 0,5% BDP-a.

Zamjena bankomata zbog drukčijeg formata novčanica eura, prilagodba softvera na POS uređajima, uništavanje novčanica kune, preračunavanje cijena dionica i obveznica – tek su mali dio tehničkih prilagodbi u financijskom sustavu koje će zahtijevati uvođenje eura.

Da se ne radi o troškovno bezazlenom procesu govori iskustvo drugih država koje su na tu stavku u prosjeku trošile 0,5 posto BDP-a. U tom bi slučaju tehnička prilagodba Hrvatsku stajala vrtoglavih 1,85 milijardi kuna.

Kada se govori o ulasku u eurozonu – koji je prema nedavnoj izjavi premijera Andreja Plenkovića “razumno očekivati sredinom 2024.”, u javnom prostoru dominiraju makroekonomski pokazatelji, poput ispunjavanja Maastriških kriterija i održavanja stabilnosti tečaja.

Stoga je “ispod radara” prošla vijest s kraja prošle godine da je na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura ustrojen Upravljački odbor i šest Koordinacijskih odbora za uvođenje eura.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay