Domaće su banke u prvom polugodištu ove godine ostvarile dobit od gotovo 704 milijuna eura, što je oko 50 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U prvih šest mjeseci su, prema HNB-u, ukupno imale 1,202 milijarde eura kamatnih prihoda te 205,5 milijuna eura kamatnih rashoda. Prema tome, ukupan neto prihod banaka na kamatama bio je 996,5 milijuna eura.

Kamatne marže, ali i prihodi koje banke ostvaraju od prekonoćnih depozita toliko su utjecali na rast financijske djelatnosti da je u strukturi BDP-a ona najzaslužnija za rast u prošlom kvartalu. Unatoč takvim fantastičnim pokazateljima Vlada je vrlo sramežljivo odgovarala na pitanja medija o mogućem uvođenju dodatnog poreza. Otprilike kako ljudima koji se žele pozvati kod vas odgovorite da su vaša vrata uvijek otvorena, tako je i ministar financija Marko Primorac samo oprezno ustvrdio da je sve na stolu kada je u pitanju novi paket mjera pomoći gospodarstvu.

Europska komisija prva je lansirala mogućnost za vlade EU-a da uvedu porez na ekstraprofit za industrije koje ga i u krizi ostvaraju. Na stolu je isprva bio tek energetski sektor, posebice onaj koji počiva na fosilnim gorivima, ali trend čašćenja iz profita ipak se proširio na više sektora, a na red je sada došao i financijski. Povećanje kamatnih marži i visoki profiti dovoljan su razlog da i banke plate ceh jer bi ih u suprotnom netko mogao nazvati profiterima. Tako su porez na ekstraprofit banaka već uvele Italija, Slovenija, Češka i Mađarska, a prema svemu sudeći lista će se samo širiti.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay