Ova je kriza ostavila duboke ožiljke i prilično je izvjesno da se gospodarstvo iduće godine još neće vratiti na pretkriznu razinu aktivnosti. Bilance velikog dijela privatnog sektora danas su znatno slabije nego prije krize, a i javni je dug snažno povećan, što donekle ograničava fiskalnu politiku u budućnosti, kaže u intervjuu za tportal guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić te u 2021. ulazi kao optimist

Na sreću, u prilog brzog oporavka ide uzrok krize, odnosno činjenica da nije rezultat akumuliranih makroekonomskih neravnoteža. Također, monetarna i fiskalna politika, koje su brzo i snažno reagirale na krizu, i dalje će podupirati oporavak. Ne treba zaboraviti ni to da su tvrtke tijekom krize usmjerile napore prema digitalizaciji poslovanja, što će povoljno djelovati na njihovu proizvodnost, naravno ako budemo spremni koristiti mogućnosti koje nam pruža tehnologija.

Ekonomska struka, pa među ostalim i HNB, iduće godine predviđa snažan rast BDP-a pogonjen, kao i gotovo uvijek u Hrvatskoj, osobnom potrošnjom. Kako će to točno osobna potrošnja pogoniti gospodarstvo kada smo ove godine vidjeli pad kreditiranja stanovništva?

Najveći doprinos gospodarskoj aktivnosti u idućoj godini mogao bi doći od rasta izvoza, ne osobne potrošnje, prije svega u segmentu izvoza usluga. Doprinos izvoza rastu BDP-a morao bi gotovo tri puta nadmašiti doprinos osobne potrošnje. Pri tome pretpostavljamo da će prihodi od turizma porasti za otprilike dvije trećine, odnosno da bismo se mogli vratiti na gotovo tri četvrtine razine iz 2019. godine. 

Čemu se možemo nadati od ostalih sektora, poput industrije, poljoprivrede ili turizma, hoće li se oni oporaviti jednako brzo kao osobna potrošnja?

Kriza je snažno pogodila dio uslužnih djelatnosti ovisnih o društvenom kontaktu, kao što su ugostiteljstvo i promet putnika, inače razmjerno otpornih na ciklička kolebanja gospodarstva. S druge se strane industrija vrlo brzo oporavila od početnog šoka, kao i građevinarstvo. Ni poljoprivreda nije bila osobito pogođena.

Ako se pandemija nastavi i u 2021., država će imati povećane apetite za dug. Može li preveliko zaduživanje stati na put uvođenju eura?

Kriterij javnog duga ne bi trebao biti problem iduće godine jer očekujemo snažan oporavak gospodarstva te da će on smanjiti omjer javnog duga i BDP-a. Proračunski deficit mogao bi se pokazati najizazovnijim kriterijem. Ova je kriza iznimna u mnogim aspektima, pa tako i u razmjerima fiskalnih potpora gospodarstvu. EU je stoga privremeno suspendirao primjenu fiskalnih pravila, prvi put otkad postoje.

Ako se uvođenje eura, zbog lošije epidemiološke situacije nego što se sada očekuje, i pomakne za godinu dana u odnosu na najraniji mogući termin, to ne treba doživljavati tragično. Hrvatsko je gospodarstvo već počelo osjećati koristi od procesa uvođenja eura.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay