KORONAKRIZA je već prilično srezala budžete građana i tvrtki, a posljedica toga bit će i rast loših kredita u hrvatskim bankama. Građani i tvrtke, naime, iz smanjenih će primanja, nakon što im isteknu moratoriji koje su zatražili na početku krize izazvane koronavirusom, morati nastaviti otplaćivati kredite koje su uzeli. No velik broj njih to jednostavno više neće moći. 

Na opasnost od rasta loših, odnosno nenaplativih i teško naplativih kredita, nedavno je upozorila i hrvatska središnja banka. U publikaciji Financijska stabilnost stručnjaci Hrvatske narodne banke (HNB) ističu kako se koronakriza dosad nije značajnije odrazila na rast loših kredita, što se velikim dijelom može zahvaliti i moratorijima koje su banke na početku koronakrize odobravale dužnicima, kao i “labavijoj” regulativi HNB-a, koja bankama omogućuje da kreditnu sposobnost dužnika ocjenjuju na temelju urednosti u otplati kredita prije izbijanja krize. Ipak, u HNB-ovoj publikaciji se upozorava da banke u narednom razdoblju očekuje rast kredita koje dužnici više neće moći vraćati.

Rast loših kredita za Hrvatsku nije novo iskustvo. U posljednjoj recesiji, koja je u Hrvatskoj trajala šest godina, došlo je do prave eksplozije nenaplativih kredita pa su oni, prema podacima HNB-a, krajem 2014. godine dosegli udio od gotovo 17 posto u ukupnom kreditnom portfelju banaka, što znači da je otprilike svaka šesta kuna koju su banke plasirale građanima i tvrtkama bila nenaplativa. Rast loših kredita pritom je zabilježen kako kod građana, kod kojih je 2014. godine 12 posto kredita bilo nenaplativo, tako i u sektoru poduzeća, kod kojih se nije moglo naplatiti više od trećine ukupno odobrenih kredita.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay