Novi ključni strateški dokument – predlagatelj je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, upravo usvojen na Vladi, ukupno je ‘težak’ 243,23 milijarde kuna. Toliko iznose za sljedećih 30 godina procijenjena potrebna ulaganja u energetsku i sveobuhvatnu obnovu fonda zgrada, dok mjere za dekarbonizaciju zgrada npr. u EU trebaju rezultirati 2050. smanjenjem ukupne emisije stakleničkih plinova za 80%.

U novom dokumentu jedan od ključnih aspekata je povezivanje seizmičke i energetske obnove, kako bi se oba procesa mogla odvijati istovremeno. Prema ministru Darku Horvatu, uključivanje troškova seizmičke sanacije predviđeno je unutar politika i mjera za nacionalni fond zgrada koje strategija donosi, dok će zahvaljujući njezinu donošenju, osim iz ESI fondova, sredstva povlačiti i iz Fonda za oporavak i otpornost.

Usto, poticanje privatnih investicija u energetsku obnovu također je važna ‘poluga’ koja se promovira za ostvarenje strateških ciljeva.

Kad je o RH riječ, i druge analize poput one objavljene na Eurostatu u dijelu makroekonomskih učinaka, ukazuju na predstojeći investicijski bum koji će biti okidač za rast bruto dodane vrijednosti, i to za 9,346 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2030., odnosno 8,126 milijardi kuna u razdoblju od 2031. g do 2050. Čak 34%, odnosno 42% od toga odnosi se na projicirani porast BDV-a građevinarstva.

Što se učinka na državni proračun tiče, kroz poreze akumuliralo bi ukupno oko 3,5 milijarde kuna više. Procjene prate i rast ukupnog broja zaposlenih za 49.066 od 2021. do 2030., odnosno za 44.083 u razdoblju od 2031. godine do 2050., od čega značaj udio tiče se građevinskog sektora.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay