Donedavno, svjetsko gospodarstvo je p(repo)znavalo samo model linearne ekonomije, koji se temeljio na principu ‘uzmi-iskoristi-baci’ koje je dovelo do velikih količina otpada. Takav neodrživi sustav tražio je nužni zaokret! I tada na mjesto linearne, nastupa cirkularna ekonomija koja se temelji na ekonomskim uštedama, novim radnim mjestima, uštedi resursa i energije te doprinosu ublažavanju klimatskih promjena.

Sam model cirkularne ekonomije, prema definiciji, podrazumijeva promjenu paradigme dosadašnjeg upravljanja resursima na učinkovit i planiran način, a takav koncept svoje temelje polaže u eko-inovacije, eko-dizajn, napredne tehnologije, energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije. Između ostalog, cirkularna ekonomija uključuje industriju, poslovne modele i životne navike koji otpad tretiraju kao resurs za ponovnu upotrebu. S druge strane, upravo model cirkularne ekonomije predstavlja priliku za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj koje može pokrenuti cijelo gospodarstvo i omogućiti održivi način izlaska iz ekonomske krize koja jos uvijek prisutna u velikoj mjeri u hrvatskom gospodarstvu.

Cirkularna ekonomija kao novi ekonomski model promovira tranziciju gospodarstva prema energetskoj učinkovitosti, a za razliku od tranzicija gospodarstva u prošlosti zadržava postojeća radna mjesta i stvara nova, zelena radna mjesta. Procjena je da će se do 2030. u EU stvoriti dva milijuna novih radnih mjesta te da će se prosječni prihod domaćinstva u EU povećati za 3000 eura uz istovremeno smanjenje emisija CO2 za 50 posto.

Već sada postoje mnogobrojni pozitivni primjeri primjene načela cirkularne ekonomije diljem Europe, a EU sve više definira i zaokružuje zakonodavni okvir za uspješnu provedbu i primjenu modela cirkularne ekonomije kao okosnice pametnog i održivog rasta unutar Strategije Europa 2020.

Prema analizama Europskog ureda za okoliš smatraju kako će proizvodi koji će se pojaviti na tržištu u narednim godinama pokazati hoće li se uspjeti ostvariti ciljevi za prijelaz na učinkovitije resurse i cirkularno gospodarstvo 2025/2030. Naglasak se stavlja na eko-dizajn kao srž nove europske politike koja se primjenjuje na proizvode budući da stvaranje inovacije znači stvaranje prednosti pred konkurencijom, osiguravanje zapošljavanja i održivi rast i razvoj. Također, značajna je i promjena percepcija kupca u cirkularnoj ekonomiji koji nije orijentiran samo prema cijeni kod kupnje određenog proizvoda, već prema vrijednosti koliko taj proizvod košta u cjeloživotnom vijeku.

Osobito mi je zadovoljstvo što sam prije nekoliko dana imala priliku sudjelovati u promociji cirkularne ekonomije Rotary club Split Plus koji je kroz redizajn mode pokazalo kako i modna industrija može doprinijeti zaštiti okoliša i to putem reciklirane odjeće, ali i nakita. Idejna začetnica bila je poznata modna kreatorica Neda Makjanić – Kunić, koja je i sama poduzetnica već 30 godina. I osobno, zajedno s ostalim Splićanina, imala sam priliku donirati odjeću koju su stručne ruke dizajnera pretvorile u nešto sasvim drugačije. Naime, od iznošene odjeće, nastala su prava modna remek-djela. Nakon revije, nekadašnji vlasnici odjeće, uključujući i mene osobno, otkupili su ove kreacije i tako pomogli, ali i ukazali na važnost pomaganja drugima. Upravo ovaj događaj, jedan od rijetkih ne samo u Splitu vec i u cijeloj Hrvatskoj, ukazao je na potrebu popularizacije cirkularne ekonomije u kojoj se iz postojećeg stvara nova vrijednost!

Također, na samom kraju koristim priliku istaknuti i značaj suradnje sveučilišta (znanosti) i gospodarstva kao temelja uspješnog razvoja cirkularne ekonomije. Sam model promovira nova znanja i vještine, te kroz suradnju potiče i transfer znanja iz znanosti u gospodarstvo i obrnuto, istovremeno omogućavajući otvaranje novih radnih mjesta te perspektivu rasta i razvoja koja je Republici Hrvatskoj nužno potrebna.