Ponedjeljak je bio dan dobrih vijesti za Europu. U anketi koju je Bloomberg proveo među ekonomistima, iskristaliziralo se razmišljanje da će inflacija u europodručju, u koje bi Hrvatska trebala ući 1. siječnja 2023. godine, kako je u ponedjeljak rekao premijer Andrej Plenković, doseći vrhunac od 3,2% u posljednjem kvartalu ove godine. Nakon toga bi oslabila i potonula prema 2% do sredine iduće godine.

Što se poklapa s prošlotjednim izjavama Christine Lagarde, predsjednice Europske središnje banke (ECB), koja smatra da se i dalje očekuje da čimbenici koji utječu na rast inflacije, cijene energije i uska grla u opskrbnim lancima, budu privremeni. Čelnica ECB-a rekla je da najnovije procjene za ovu godinu pokazuju da će inflacija iznositi 2,2 posto. U 2022. trebala bi usporiti na 1,7 posto, te na 1,5 posto u 2023.

Deutsche Bank je u ponedjeljak objavila procjenu senzibiliteta tržišta u rujnu u kojoj najavljuje mogućnost da do kraja godine dođe do korekcije cijena dionica između 5 i 10 posto. U anketi njemačke banke sudjelovalo je 550 profesionalaca s financijskih tržišta, a 58% njih je reklo da očekuju da će doći do povećane prodaje dionica. Što se ne smatra lošim signalom jer se tako onemogućava stvaranje mjehura nerealnih vrijednosti. Koji je opasniji od kratkotrajnog, upravljanog udara na burzovne indekse. Primjerice, MSCI, globalni dionički indeks, porastao je za gotovo dvostruko od ožujka prošle godine.

Sličnu procjenu kao i Deutsche Bank, prošli su tjedan klijentima poslale i BofA, Morgan Stanley, Citi i Credit Suisse predlažući im da smanje izloženost dionicama.

Možda i veći problem od inflacije i kamatnih stopa su signali da bi oporavak u SAD-u i Kini mogao početi gubiti snagu.

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay