U zadnjih 8 godina odselilo nas se više nego u 46 godina Jugoslavije, ovo bi se moglo dogoditi prvi put u povijesti

Na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, do prije par godina procjenjivalo se da oko 3.200.000 hrvatskih iseljenika i njihove djece živi izvan Hrvatske. Aktualni popis stanovništva, koji je upravo započeo, mogao bi po prvi put u povijesti ukazati na našu tragičnu nacionalnu dihotomiju, približi li se međusobno, ili čak izravna, broj Hrvata koji prebivaju u zemlji i u inozemstvu.

Po nekim demografima, Hrvatska trenutno realno nikako nema više od 3 milijuna i 800 tisuća stanovnika. Pribroji li se dosad evidentiranoj iseljenoj Hrvatskoj i ona koja je u svijet otišla tijekom zadnjeg desetljeća – a samo od ulaska u EU izgubili smo više od 370 tisuća stanovnika – taj tragični raskol mogao bi biti i matematički zaokružen, a Hrvati postati napola podijeljena nacija i u doslovnome, brojčanome, smislu.

U doba Jugoslavije, u razdoblju od 46 godina, u zapadnu Europu odselilo se oko 350.000 Hrvata. U proteklih osam godina, iz napokon slobodne, suverene i europske Hrvatske, odselilo ih se više nego iz ‘tamnice naroda’, oko 370.000.

Na ovaj je migrantski paradoks upozorio doc. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. On je u Njemačkoj nedavno proveo i važno istraživanje “Percepcija iseljenika o Hrvatskoj”, kroz koje je utvrdio goleme razlike između nekadašnjih iseljeničkih valova, s čvrstom tendencijom povratka, i modernoga egzodusa prilikom kojega se zauvijek ostavljaju zavičaji i rodni pragovi.

“Prije su iseljeni Hrvati koristili svaku priliku da posjete domovinu. Danas mnoge, nažalost, više ne zanima vlastiti zavičaj: prije je samo tri posto njih govorilo da će ostati zauvijek u Njemačkoj, a sada je takvih više od 45 posto. Nekad se htjelo vratiti 80 posto ekonomskih iseljenika, dok je sada riječ o samo 15 posto Hrvata koji žive u Njemačkoj“, upozorio je u svom radu Jurić.

Do nekog većeg povratka novih hrvatskih iseljenika teško da će doći, jer razlozi zbog kojih se iseljenici ne žele vratiti isti su i godinama nepromijenjeni u odnosu na ono što ih je otjeralo iz domovine, zaključio je dr. Jurić. Nepravedno društvo i tzv. zarobljena država, korupcija, slabe institucije, nepotizam i klijentelizam su u Hrvatskoj stabilno nepomični, pa su u svojoj odluci da žive drugdje, u uređenijem i pravednijem društvu, jednako čvrsti i nepomični i naši u svijetu.  

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay