Hrvatska je u skupini najlošijih europskih zemalja u izvedbi digitalnih javnih usluga sa Srbijom, Rumunjskom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kosovom i Albanijom 

Europska komisija objavila je referentno izvješće o eUpravi, koje pokazuje da se digitalna isporuka javnih usluga poboljšala tijekom posljednje dvije godine u cijeloj Europi. Kriteriji ocjenjivanja uključuju transparentnost internetskih javnih usluga, prilagođenost mobilnim uređajima i prekograničnu mobilnost.

Mjerilo e-uprave godišnji je instrument EK-a za praćenje koji pruža uvid u upotrebu digitalnih tehnologija u javnom sektoru. Izvješće o mjerenju e-uprave ocjenjuje napredak u ključnim komponentama Akcijskog plana e-uprave 2016.-2020.,

Mjerilo e-uprave koristi osam životnih događaja koji se mjere svake dvije godine kako bi uhvatio krajolik javnih usluga: pokretanje poduzeća, gubitak i pronalazak posla, studiranje i obitelj promatraju se u parnim godinama, redovito poslovanje, selidba, posjedovanje i vožnja automobil i pokretanje postupka za spore male vrijednosti u neparnim godinama. S obzirom na metodološko ažuriranje u 2016. godini, samo odabrani broj pokazatelja omogućuje usporedbu tijekom vremena.


Hrvatska je u skupini zemalja Europe s najlošijim prekograničnim digitalnim uslugama

Značajna poboljšanja

Tijekom posljednje dvije godine, svaka od 36 izmjerenih zemalja poboljšala je digitalnu isporuku javnih usluga prema četiri mjerila koja su uzeta u obzir u procjeni. Međutim, opseg poboljšanja i ukupna izvedba bitno se razlikuju.

Na europskim favoritima u eUprava su Malta (ukupni rezultat 97%), Estonija (92%), Austrije (87%) i Latviji (87%). Te su zemlje postigle najviše rezultate na sva četiri mjerila najviše razine, a slijede ih Danska (84%), Litva (83%) i Finska (83%).

Što se tiče napretka, Luksemburg, Mađarska i Slovenija postigli su najveći napredak u posljednje dvije godine, povećavši se za 20, 19, odnosno 18 postotnih bodova, što je rezultiralo odgovarajućim ukupnim rezultatima od 79%, 63% i 72%.

Omogućavanje građanima dobivanja usluga preko europskih granica ključno je za ostvarivanje koristi za jedinstveno europsko tržište. Mnoge javne uprave koriste nove mogućnosti, poput povećanja kompatibilnosti s mobilnim uređajima. Ipak, vlade moraju bolje informirati građane o korištenju njihovih osobnih podataka, a sigurnosni izazovi još nisu u potpunosti riješeni. Pružanje prekograničnih usluga i dalje je prioritet za Europu.

Cijeli članak možete pročitati na: mreza.bug.hr

Foto: Pixabay