MARIJA BOBAN: Bez ulaganja u znanost i suradnje obrazovanja i tržišta rada nema ni gospodarskog niti društvenog napretka!

/, Vijesti/MARIJA BOBAN: Bez ulaganja u znanost i suradnje obrazovanja i tržišta rada nema ni gospodarskog niti društvenog napretka!
­

MARIJA BOBAN: Bez ulaganja u znanost i suradnje obrazovanja i tržišta rada nema ni gospodarskog niti društvenog napretka!

Jesmo li zemlja znanja? I što uopće znači u ovoj zemlji biti „znanstvenicom“ ili „znanstvenikom“ u Hrvatskoj? Nerijetko se pitam prelistavajući dnevni tisak, portale i općenito medijske napise koji donose crnu kroniku u prvi plan. Što je s projektima? S poticajima, mladim ljudima – znanstvenim novacima, projektima, položajem znanosti u društvu općenito?

Ovotjednu kolumnu započinjem upravo tim pitanjima ponukana raspravama o položaju znanosti u Republici Hrvatskoj koja se ovih dana vodi u hrvatskom medijskom prostoru. No, krenimo od početka. Općepoznato jest da bez znanosti i tehnologije nema društvenog napretka! S druge strane naša ulaganja u znanost i sveučilište općenito – smanjuju se iz godine u godinu. Kao i plaće zaposlenih u sektoru visokog obrazovanja. S druge strane – nazivaju nas „akademskom elitom“. Ali isti ti koji koriste naziv „elita“ morali bi znati koliko truda, napora i neprospavanih noći leži iza diplome, magisterija, doktorata, udžbenika, radova koje treba stvoriti kako bi se steklo akademski naziv. S druge strane, za znanstveno-nastavno zvanje nužna je i strana niza predavanja, seminara i vježbi sa studentima – koji za mene uistinu i predstavljaju draž ovog posla. Dakle, da bi osoba bila dio akademske zajednice i (p)ostala znanstvenikom ili znanstvenicom mora unaprijed dano shvatiti kao životno opredjeljenje uz sva odricanja koje ono donosi uz kontinuirani rad i cjeloživotno obrazovanje koje prenosi budućim generacijama.

Ali što je mene uopće motiviralo -ili bolje rečeno: što me još uvijek motivira – da se bavim znanošću? Da pišem, stvaram i objavljujem znanstvene i stručne radove? Dugo sam razmišljala da bih ponajprije samoj sebi odgovorila na ovo pitanje i vjerujete mi – odgovor nije bio lagan. Prvenstveno, stalni izazov napredovanja u kojem uvijek novi izbor u zvanje predstavlja novu stepenicu koju treba dostignuti. A ljestvica (odnosno pravilnici) svakim danom dižu se na sve višu razinu. S druge strane – akademska sloboda i neovisnost nemjerljivi su bilo kojem drugom zvanju i zanimanju. Realno – istovremeno su i blagodat ali i obveza. Naravno, svjesna sam da kao i u svakom „žitu „– ima i „kukolja“! Ali svaki član akademske zajednice ima svoj profil na CROSBI-ju koji sve govori: detaljan opis radova, knjiga i projekata na kojima je sudjelovao. Krajnje transparentno! I vidljivo! I nadalje – o svakom koraku naprijed prilikom izbora u zvanje treba proći pozitivnu ocjenu Povjerenstva i Matičnog odbora znanstvenog polja u koje se bira. Stoga, svaki put prije nego što se proziva „znanstveni krug“ i naša akademska zajednica – predlažem cijenjenima da se zapitaju – postoji li tolika transparentnost i u jednom drugom sektoru kao u sektoru visokog obrazovanja!

Nadalje, velika većina znanstvenika i znanstvenica je aktivno uključena i u društveni rad. Međutim, tu imamo jednu veliku prepreku: koliko se znanstveno mišljenje – uvažava u gospodarskim krugovima? Koliko se predložene mjere, primjerice gospodarske i provode? Ili se uglavnom sve svodi na „prijedloge“ a primjena – u praksi- najčešće izostaje? I – stoga- znanstvenici nose etiketu kao teoretičari a – praksa i praktičari prečesto pokazuju „nesnalaženja“ koja rezultiraju posljedicama odlaska sve više mladih u potrazi za boljim sutra van granica Lijepe naše.

Istina, koristim priliku da pohvalim i zagrebačko i splitsko sveučilište na čelu s rektorima Damirom Borasom i Šimunom Anđelinovićem koji rade prvi korak i pomak s projektom povezivanja obrazovanja i tržišta rada kroz projekt post akademskog zapošljavanja. Usudim se reći, po prvi put nakon dugo vremena vezuje se znanost i tržište –  obrazovanje i rad. Vrijedi vidjeti, ali zasigurno rezultati neće izostati. Moj matični Pravni fakultet u Splitu već godinama provodi stručnu praksu u zadnjem semestru pete godine Pravnog studija koji omogućava studentima praksu u suradničkim institucijama od Općinskog i Županijskog suda, DORH-a do grada i županije. Kaže se prvi koraci su teški, ali uistinu „učimo hodati“! I što je najvažnije, duboko sam uvjerena da hodamo u pravom smjeru! Lekciju smo vjerujem naučili : bez ulaganja u znanost, i bez suradnje obrazovanja i dionika tržišta nema ni gospodarskog niti društvenog napretka!

Od |21 svibnja 2016|Kolumna glavne urednice, Vijesti|
Pročelnica Katedre za ekonomske i financijske znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i nositeljica kolegija „Politička ekonomija“ i „Ekonomska politika“. Glavna i odgovorna urednica Terracon Business News-a.