Tržište stambenih nekretnina u Zagrebu, pogođeno ekonomskom krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa, a potom potresom, i dalje stagnira, uz gotovo neznatne korekcije traženih cijena te nastavak dubokog raslojavanja s obzirom na kvalitetu.

“Dok su tražene cijene kvadrata stanova unazad mjesec dana padale samo u četvrtima Donji grad i Trešnjevka sjever, prosječno niže cijene traže prodavatelji za kuće u Donjoj i Gornjoj Dubravi, Donjem i Gornjem gradu, Maksimiru, Novom Zagrebu istok, Podsusedu – Vrapče, Sesvetama, Stenjevcu i na Trešnjevci jug.

Pritom, najizraženiji mjesečni pad traženih cijena je u Donjoj Dubravi i na Trešnjevci jug, od gotovo četiri posto. Za kvadrat kuće u najužem centru grada i dalje je potrebno izdvojiti više od 2000 eura u prosjeku, dok se kvadrat kuće niži od 1000 eura može naći tek u Sesvetama i Brezovici”, komentirali su iz Njuškala za Poslovni dnevnik.

Iz zagrebačkog ureda konzultantske kuće Colliers primijećuju kako utjecaj potresa i pandemije još nije vidljiv u cijenama, međutim primjetan je smanjeni volumen transakcija.

“Prodavatelji ne spuštaju cijene, a kupci nisu skloni prihvatiti te vrijednosti, i djelomice i zato na tržištu vlada hibernacija. Kad su u pitanju nekretnine u centru grada, pogođene potresom, mnogi vlasnici koji su potražili privremeno riješenje u toplijim mjesecima, smjestivši se u vikendicama ili kod rodbine, na jesen će trebati donijeti odluke, ili o ulaganju u nekretnine ili o prodaji. Oni koji se odluče na prodaju morat će se suočiti s realnošću i prihvatiti tržišne vrijednosti za svoje nekretnine, a oni koji odluče zadržati moraju shvatiti da se u nekretnine treba ulagati da bi one zadržale vrijednost na tržištu. Neovisno o potresu, mnogi vlasnici su još uvijek nerealni. Za neke rabljene stanove u starijim zgradama traže previše”, pojašnjava Ranilović.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay