Kako bi povukla šest milijardi eura bespovratnih sredstava koja su joj na raspolaganju za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa, Hrvatska mora izraditi Nacionalni plan oporavka, a prvu verziju tog dokumenta dostaviti Europskoj komisiji u razdoblju od 15. listopada do kraja ove godine.

Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja, pritom im je kazao kako se takva prilika pruža jednom u sto godina “i moramo je što bolje iskoristiti”. Europska komisija nedavno je dala vrlo detaljne upute o tome kako procedura treba izgledati, a Savić pojašnjava da svaka zemlja može dostaviti nacrt na razmatranje nakon 15. listopada, pri čemu se stalno vode konzultacije s Komisijom. Završni dokument, pak, šalje se od 1. siječnja iduće godine, kada na snagu stupa sama uredba o novom Mehanizmu za oporavak i otpornost, pa do kraja travnja.

Krajem kolovoza Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU poslalo je dopis svim ministarstvima i regionalnim koordinatorima, županijama i razvojnim agencijama, da pošalju projekte iz područja koja će se financirati iz fonda oporavka, kao što su zaštita okoliša, vodoopskrba, kanalizacija, recikliranje otpada, željeznički i gradski promet, digitalna infrastruktura, energetika i istraživanje. To bi trebali biti projekti čija je primjena već počela ili su u visokoj fazi pripremljenosti, primjerice, da imaju izdane građevinske dozvole.

Na pitanje kakav je bio odaziv, u Ministarstvu kažu da je u roku od osam dana pristiglo oko 6000 različitih projektnih prijedloga i ideja. Oni predstavljaju neku grubu bazu i trenutačno su u postuku evaluacije. Premda se i u samoj Komisiji još uvijek definiraju različiti detalji, u suštini, kada Plan bude prihvaćen, predloženi projekti čija je realizacija već počela moći će tražiti refundaciju troškova nastalih nakon 1. veljače ove godine. To uključuje i obnovu javne infrastrukture nakon potresa u Zagrebu, koju su hrvatski pregovarači na kraju uspjeli ugurati u taj mehanizam.

Prilika života

Podsjeća da su, uz šest milijardi eura bespovratnih sredstava, Hrvatskoj iz tog mehanizma na raspolaganju još tri milijardi eura povoljnih zajmova. Nijedna druga država u Europi nema tako veliki iznos raspoloživog novca u odnosu na veličinu gospodarstva, a riječ je o 11 posto BDP-a. S obzirom na veličinu raspoloživog novca i kratke rokove, mnogi su sumnjičavi i dovode u pitanje kapacitete zemlje da ih iskoristi. U razdoblju od tri godine, koliko je predviđeno trajanje mehanizma obnove, projekti se moraju definirati, a novac početi trošiti. Pritom će biti moguća određena nadopuna projekta, ali nakon 2024. neće više biti prilike za popravni. Ta “prilika života” kako je naziva Savić, bit će ujedno i veliki test za cijelu državnu administraciju, ali posebno za lokalnu samoupravu, koja se sprema za izbore. Sada će se morati iskazati i prema tome koliko je u stanju iskoristiti novac na stolu.

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay