Tko će sve biti u borbi za 86 milijardi kuna za obnovu Zagreba? Razumno je pretpostaviti da će velika “državna kesa” privući brojne domaće građevinske tvrtke. Iako imamo oko 15 tisuća građevinskih tvrtki u Hrvatskoj, od divova je ostala šačica koja je uspjela preživjeti sve sektorske pošasti; recesiju, nedostatak infrastrukturnih projekata i odljev radne snage.

Imajući sve to na umu, može se očekivati da će obnova Zagreba biti “zlatna koka” za ozeble građevinare, posebno ako, zbog korona-krize, država zatvori pipu na subvencije i ostale infrastrukturne projekte. Kontaktirali smo stoga velike domaće građevinare, koji su se održali kroz nedaće, uključujući Kamgrad, Strabag, GIP Pionir, Radnik, Ing-grad, Mešić com, Zagrebgradnja, Lavčević, i proveli anketu: hoće li se javljati na natječaje za obnovu, koliko bi obnova, prema njihovim procjenama, mogla trajati i koji su očekivani problemi.

Duga obnova

Sudeći prema njihovim odgovorima, obnova će biti duga. Jako duga.

Činjenica je da je deset trenutno najjačih domaćih tvrtki, u uvodu spomenutih, lani ostvarilo jedva pet milijardi kuna prihoda. Ako bi se samo one angažirale na radovima obnove to bi sve skupa trajalo najmanje 17 godina. Pritom, pitanje je i ako će se svi hrvatski građevinari sljedećih deset ili više godina baviti samo obnovom Zagreba, tko će odrađivati ostale projekte?

Specifični radovi

– Ovo su specifični radovi i to ne može raditi tvrtka koja se s time prvi puta susreće. Prema mojoj procjeni, u Hrvatskoj nema više od 30-ak građevinskih tvrtki i možda tisuću radnika koji na tome znaju raditi, a isti je problem i s inženjerima i projektantima – govori Borovina.

Prema njemu, klasični građevinski radovi, recimo, visokogradnja, i radovi u sanaciji su “nebo i zemlja”, a iako Hrvatska na papiru možda i ima veliki broj građevinskih tvrtki, nedostaje nam stručnog kadra u obnovi.

Imajući to sve na umu, usko grlo obnove Zagreba moglo bi se pojaviti ne samo u manjku stručnih kadrova i radnika, već i u birokraciji. Mirko Habijanec, predsjednik Uprave križevačke tvrtke Radnik, zaključuje stoga da bi obnova Zagreba mogla potrajati čak dvadeset i više godina.

– Riječ je o kompleksnom građevinskom poslu, razvedenom u tisuće objekata s gustom mrežom infrastrukturnih objekata i instalacija. A najveći problemi koji bi mogli usporiti obnovu Zagreba su izrada projekata i tehničke dokumentacije, kao i sporost upravnih i javnih tijela – ističe.