Prijedlogom novog zakona o strateškim investicijskim projektima koji je Vlada u četvrtak uputila u Hrvatski sabor, ubrzavaju se i pojednostavljuju procedure postupanja s tim projektima, a prepolovljen je i kriterij vrijednosti ulaganja pa bi strateškom investicijom Vlada mogla proglasiti projekt čija je vrijednost 75, umjesto sadašnjih 150 milijuna kuna.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je kako je važeći zakon donesen 2013. godine, ali je dva puta mijenjan te se stoga predlaže posve novi zakon temeljen na iskustvima provedbe dosadašnjega, s ciljem da se strateške investicije što prije pripreme i dovedu do faze izvođenja.

Dalić je kazala da je od primjene postojećeg zakona na listu strateških investicijskih projekata uvršteno njih 29, od čega 13 unazad godinu dana, a 17 je proglašeno strateškim od kojih unazad godinu dana deset.

“Najveći dio su državni projekti odnosno oni koje država financira ili podupire, a najvažniji smisao ovog zakona je podrška i privatnim projektima kako bi se ojačale privatne investicije”, istaknula je Dalić.

Izmjenama se predlaže da se kriterij vrijednosti ulaganja smanji s važećih 150 na 75 milijuna kuna, a za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područjima, otocima te onima iz područja poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva s 20 na 10 milijuna kuna.

Predlaže se i izmjena koja se odnosi na dokaz o osiguranim izvorima financiranja – sada investitor mora dokazati da raspolaže s 10 posto ukupne vrijednosti projekta (oročeni depozit ili bankarska garancija), a prijedlogom novog zakona taj se iznos smanjuje na 5 posto. Pritom kao dokaz može služiti i pismo namjere banke da financira projekt ili dokaz da je investitor u pripremu projekta već uložio 5 posto ukupne investicije.

Ta izmjena je važna zbog toga da cijela procedura bude atraktivnija za privatne projekte, naglasila je Dalić.

Predlaže se i redefiniranje raspolaganja nekretninama u državnom vlasništvu, poput šuma, poljoprivrednog zemljišta, javnih cesta i sl., jer je dosadašnji zakon, prema njenim riječima, budio sumnju da bi privatni investitor mogao koristiti zakon kako bi raspolagao državnim nekretninama bez javnog nadmetanja.

Uvodi se i obveza potpisivanja sporazuma između Ministarstva gospodarstva i investitora o tome koje će aktivnosti ministarstvo i njegova operativna skupina poduzeti prema investitoru te rokovi u kojima će ulagač započeti investiciju, a sporazum bi se potpisivao prije no što se projekt proglasi strateškim, kako bi investitori imali veću sigurnost.

Cijeli članak možete pročitati na: direktno.hr