Hrvatska po izdvajanju za zdravstvo nema loš rejting kakav ima po standardu stanovništva gdje je od dna čuva samo Bugarska, nego je više po sredini i sa 6,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) potrošnje drži 14. mjesto među 27 članica Europske unije.

Europska statistika kaže da je te godine prosječna potrošnja za zdravstvo u Europskoj uniji bila sedam posto BDP-a i da su najviše svog BDP-a izdvajale Norveška i Austrija, i to 8,7 posto, odnosno 8,3 posto, dok, primjerice, Češka izdvaja 7,6 posto, Njemačka 7,4 posto, Slovenija sedam posto…

Zanimljivo je da je Hrvatska vrlo visoko rangirana po trošku medicinskih proizvoda, pomagala i opreme, treća je po 1,5 posto BDP-a, a više od nje i to po 1,7 posto svog BDP-a izdvajaju Njemačka i Luksemburg. Europski je prosjek 1,1 posto.

Potrošnja za bolnice u Hrvatskoj također premašuje europski prosjek od 3,1 posto BDP-a. Hrvatski bolnički servis stoji 3,2 posto BDP-a i prema tom pokazatelju je na 15. mjestu u Europskoj uniji, a manje svog BDP-a troše Njemačka 2,8 posto, Finska 3,1 posto…

To što se u Hrvatskoj izdvaja i koliko se izdvaja samo po sebi ne znači ništa i ne govori da su pacijenti koji leže u Kliničkom bolničkom centru Split tek nedavno dobili toplu vodu.

Ne govori ništa ni listama čekanja, o sustavu u kojem je normalno da neki liječnici rade u javnom i privatnom sektoru.

Radnik s prosječnom plaćom od 6979 kuna mjesečno plaća 1593 kune zdravstvenog doprinosa, što je godišnje 19.116 kuna ili 2548 eura u jednoj godini. A to je priznat ćete, značajno više od prosjeka izdvajanja za zdravstvo po stanovniku.

Dodajte tome još 70 kuna dopunskog zdravstvenog osiguranja na mjesec dobit ćete 840 kuna godišnje ili još 112 eura.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay