No tu su i čimbenici koji potencijalno Hrvatskoj daju priliku za snažnije, otpornije i održivije gospodarstvo

Snažan i široko rasprostranjen rast hrvatskog gospodarstva u prvom polugodištu godine premašio je 7 posto predvođen izvozom usluga, osobnom potrošnjom i obnovom zaliha. Uslijedila je središnja turistička sezona s rastom noćenja i još snažnijim rastom prihoda. Istovremeno tržište rada nastavilo je bilježiti pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, ali i sve izraženiji pad realnih plaća kao izravna posljedica snažnih i rastućih inflatornih pritisaka.

Percepcija inflacije ostaje visoka što izravno utječe na raspoloženje i optimizam potrošača koji se zadržava na razmjerno niskim razinama, a koji se polako počinju materijalizirati. Prvi znakovi usporavanja gospodarstva primjetni su u najnovijim visokofrekventnim pokazateljima za rujan, a s približavanjem kraja godine oni bi trebali biti i sve izraženiji. Čak i u takvom scenariju, prema očekivanjima analitičara Raiffeisen banke, realna stopa rasta BDP-a u 2022. godini iznosit će visokih 5,8 posto.

Na korak do recesije

Nastavak rata u Ukrajini, energetska kriza, inflatorni pritisci diljem Europe i pad raspoloživog dohotka neki su od nepovoljnih čimbenika s kojima ćemo dočekati izrazito izazovnu 2023. godinu. Štoviše, prema očekivanjima, euro područje će već na prijelazu u novu godinu zakoračiti u recesiju, a njezina jačina i dubina uvelike će odrediti ekonomske izglede Hrvatske.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay